Hrvatski sabor raspravio je o Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine, dokumentu kojim država planira snažnije aktivirati svoju imovinu, smanjiti troškove zakupa privatnih prostora te u deset godina ostvariti više od 1,23 milijarde eura prihoda.
Strategiju je saborskim zastupnicima predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Riječ je o trećem strateškom dokumentu upravljanja državnom imovinom, ali prvom koji obuhvaća desetogodišnje razdoblje.
Jedan od glavnih ciljeva je do 2035. aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značaja. Istodobno bi se trebala povećati iskorištenost nestrateške državne imovine i smanjiti broj privatnih poslovnih prostora koje državna tijela koriste uz plaćanje zakupnine.
Strategija predviđa ukupna ulaganja od 233,2 milijuna eura, dok su očekivani prihodi procijenjeni na 1,2318 milijardi eura. Vrijednost raspolaganja pokretninama i oduzetom imovinom trebala bi porasti s pet na 7,5 milijuna eura.
Plan se temelji na četiri područja: upravljanju strateškim nekretninama, aktivaciji imovine koja nema strateški značaj, učinkovitijem korištenju prostora za potrebe državnih tijela te raspolaganju državnim pokretninama i privremeno oduzetom imovinom.
Državne nekretnine trebale bi se snažnije koristiti za gospodarske, stambene, demografske, socijalne i druge razvojne projekte. Cilj nije samo povećati prihode državnog i lokalnih proračuna, nego neiskorištenu imovinu staviti u funkciju razvoja gradova i općina.
Bačić je podsjetio da je novim zakonskim okvirom dio ovlasti upravljanja državnim nekretninama prenesen na županije, gradove sjedišta županija i velike gradove. Decentralizacijom se želi ubrzati donošenje odluka i ukloniti administrativne prepreke koje su godinama usporavale aktivaciju državne imovine.
Hrvatska desetljećima raspolaže velikim brojem praznih poslovnih prostora, zemljišta i drugih nekretnina koje ne stvaraju prihod, dok država istodobno plaća zakup privatnih prostora. Upravo će provedba, a ne najavljeni ciljevi, pokazati može li nova Strategija promijeniti takav odnos prema javnoj imovini.
Procijenjenih 1,23 milijarde eura prihoda zvuči ambiciozno, ali stvarni uspjeh neće se mjeriti samo iznosom koji će završiti u proračunu. Ključno će biti koliko će zapuštenih nekretnina postati dio stambenih, gospodarskih i demografskih projekata te hoće li građani i lokalne zajednice napokon imati konkretnu korist od imovine koja je već u njihovu vlasništvu.
