Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a oštro je odbacila kritike ministra obrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza na račun Rezolucije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, poručivši da Hrvatska ima puno pravo govoriti o položaju hrvatskog naroda kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i država koja je ustavno obvezna skrbiti o Hrvatima izvan svojih granica.
U priopćenju navode kako Helez ne govori u ime cijele Bosne i Hercegovine, nego predstavlja stav dijela bošnjačke političke scene. Podsjećaju da je BiH država triju konstitutivnih naroda te da se pitanja ustavne jednakopravnosti ne mogu svoditi na stavove samo jedne politike.
Posebno su odbacili optužbe o hrvatskom miješanju u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine. Ističu kako Republika Hrvatska nije obična susjedna država, nego jedan od potpisnika i jamaca Daytonskog mirovnog sporazuma, zbog čega, smatraju, ima legitimno pravo upozoravati na položaj Hrvata u BiH.
Kao primjer dvostrukih kriterija navode činjenicu da u političkom Sarajevu gotovo nikada ne izazivaju reakcije javni istupi turskih ili iranskih dužnosnika o Bosni i Hercegovini.
“Ako je dopušteno da o Bosni i Hercegovini govore države koje nisu susjedi i nisu potpisnice Daytonskog sporazuma, onda je još legitimnije da to čini Republika Hrvatska”, poručuju iz Koordinacije.
U priopćenju se također upozorava kako se pitanje Herceg-Bosne, prema njihovu mišljenju, često koristi za izbjegavanje rasprave o onome što smatraju stvarnim političkim problemom – legitimnom predstavljanju hrvatskog naroda.
Ocjenjuju da se posljednjih petnaest godina sustavno odbijaju prijedlozi izmjena Izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućili izbor vlastitih političkih predstavnika, zbog čega smatraju da se politička kriza u Bosni i Hercegovini produbljuje.
Koordinacija tvrdi kako uzrok sadašnjih prijepora nije ratna prošlost niti Herceg-Bosna, nego neriješeno ustavno pitanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Smatraju da bez dogovora o legitimnom političkom predstavljanju neće biti moguće postići dugoročnu stabilnost države.
Rasprava koja je ponovno otvorena nakon Rezolucije Hrvatskog sabora pokazuje da pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini ostaje jedno od ključnih otvorenih političkih pitanja u odnosima Zagreba i Sarajeva. Dok hrvatska strana upozorava na potrebu dosljedne provedbe Daytonskog sporazuma i ustavne jednakopravnosti, dio bošnjačkih političkih predstavnika takve poruke tumači kao miješanje u unutarnje poslove BiH. Upravo zbog tih suprotstavljenih pogleda pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata i dalje ostaje jedno od najtežih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
