Agrotehnološki centar u Cerni, vrijedan gotovo 7,5 milijuna eura, pokazuje kako javna infrastruktura može riješiti jedan od najvećih problema hrvatskih OPG-ova: nedostatak skladišnih kapaciteta, organizirane distribucije i sigurnog pristupa tržištu.
Upravo su iskustva njegova razvoja bila glavna tema posjeta predstavnika Karlovačke županije Vukovarsko-srijemskoj županiji. Cilj nije bio samo predstaviti završeni projekt, nego analizirati može li se sličan model primijeniti i u drugim dijelovima Hrvatske.
Centar u Cerni raspolaže s 2.263 četvorna metra suvremeno opremljenog prostora za skladištenje, hlađenje, doradu i pakiranje voća i povrća. Izgradnja i opremanje stajali su 7.481.534 eura, a projekt se razvijao od kraja 2019. do završetka 2025. godine.
Za poljoprivrednike takva infrastruktura znači mogućnost da proizvode ne moraju prodavati odmah nakon berbe, često po nepovoljnijim cijenama. Skladištenje, dorada i zajednički nastup na tržištu mogu povećati vrijednost proizvoda i ojačati pregovarački položaj OPG-ova prema većim kupcima.
Voditelj projekta Mario Bušić predstavio je način upravljanja Centrom i njegove dosadašnje rezultate. Predstavnike Karlovačke županije posebno su zanimala praktična iskustva i koristi koje je projekt donio lokalnim proizvođačima.
Karlovačka županija već provodi model zelene javne nabave kroz koji lokalni OPG-ovi opskrbljuju osnovne škole domaćim proizvodima. Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić najavila je da žele uspostaviti logistički centar koji bi postojeći sustav učinio učinkovitijim.
Upravo povezivanje proizvodnje, logistike i javne nabave može biti jedan od odgovora na dugogodišnju nepovezanost hrvatske poljoprivrede. Mali proizvođači često mogu ponuditi kvalitetnu domaću hranu, ali teško samostalno osiguravaju količine, kontinuitet isporuke, skladištenje i distribuciju koje zahtijevaju škole, domovi i druge javne ustanove.
Suradnja dviju županija nije jednosmjerna. Nakon upoznavanja s karlovačkim modelom zelene javne nabave, Vukovarsko-srijemska županija priprema pilot-projekt opskrbe domova za starije i učeničkih domova proizvodima lokalnih OPG-ova.
Takav model može istodobno osigurati stabilnije tržište domaćim proizvođačima, povećati udio lokalne hrane u javnim ustanovama i zadržati veći dio javne potrošnje unutar lokalnog gospodarstva.
Hrvatskoj poljoprivredi ne nedostaju samo nove potpore, nego sustavi koji proizvođača povezuju s kupcem. Pravi uspjeh Agrotehnološkog centra zato se neće mjeriti veličinom zgrade ni vrijednošću investicije, nego brojem OPG-ova koji će povećati proizvodnju, ostvariti sigurniji plasman i od svojeg rada moći dugoročno živjeti.
