Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka koji zbog mjera uvedenih nakon pojave kuge malih preživača nisu mogli redovito prodavati mlijeko država će nadoknaditi stvarno nastale gubitke, a za pomoć je osigurano 500.000 eura.
Program potpore trebao bi obuhvatiti oko stotinu gospodarstava u zonama zaštite, nadziranja i dodatnim područjima ograničenja. Visina pojedinačne potpore neće biti određena jednakim iznosom za sve proizvođače, nego prema službenim podacima o količini proizvedenog mlijeka i njegovoj prosječnoj otkupnoj cijeni.
Program je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, zajedno s četiri prijedloga pravilnika iz područja ribarstva, konjogojstva, sokolarstva i javne nabave koji će biti upućeni u javno savjetovanje.
Veterinarska ograničenja bila su nužna kako bi se spriječilo širenje bolesti, ali su dio proizvođača ostavila bez mogućnosti redovitog plasmana. Za gospodarstva koja ovise o kontinuiranoj prodaji mlijeka prekid otkupa ne znači samo privremeni pad prihoda. Troškovi hranidbe, skrbi za životinje i održavanja proizvodnje nastavili su nastajati i u razdoblju kada proizvedeno mlijeko nije bilo moguće prodati.
Država ovim programom prvi put izravno nadoknađuje gubitke proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nastale zbog mjera suzbijanja bolesti. Potpora zato nije samo naknada za izgubljeni prihod, nego pokušaj očuvanja proizvodnje nakon ukidanja ograničenja.
„Veterinarske mjere bile su nužne kako bismo zaustavili širenje bolesti, ali jednako je važno osigurati da proizvođači mogu nastaviti proizvodnju“, poručio je Vlajčić.
Predstavljen je i petogodišnji program razvoja toplokrvnih pasmina konja, ukupno vrijedan 1,25 milijuna eura. Od 2026. do 2030. za njegovu će se provedbu izdvajati 250.000 eura godišnje, uz snažnije usmjeravanje novca prema kvalitetnom uzgojnom materijalu i primjeni suvremenih reprodukcijskih tehnologija.
Uvodi se i obvezna kontrola dopinga konja na stimulanse i druge zabranjene tvari. Time se uz razvoj uzgoja nastoji povećati vjerodostojnost natjecanja i zaštititi dobrobit životinja.
Promjene očekuju i sokolare. Prijave za polaganje ispita, izdavanje iskaznica i vođenje evidencija trebali bi se potpuno digitalizirati. Ukidanjem fizičke iskaznice nestaje i dosadašnji trošak izrade od 90 eura, dok stručni uvjeti za stjecanje statusa sokolara i pravila lova ostaju nepromijenjeni.
U ribarstvu se preciznije određuje tko plaća zbrinjavanje oduzetog ribolovnog alata, opreme i otpada. Ako je vlasnik poznat, trošak ostaje njegova obveza, dok će u slučajevima kada vlasnika nije moguće utvrditi trošak snositi Ministarstvo.
Najvažnija mjera ipak ostaje pomoć proizvođačima mlijeka. Hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo već se suočavaju s manjkom radne snage, rastom troškova i ograničenim tržištem. U takvim okolnostima izvanredna zdravstvena ograničenja mogu biti razlog odustajanja od proizvodnje. Uspjeh programa zato se neće mjeriti samo isplaćenih 500.000 eura, nego brojem gospodarstava koja će nakon krize zadržati stada i nastaviti proizvoditi.
