Demografski pad postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti Europe, a Hrvatska je u Bruxellesu predstavila mjere kojima pokušava zaustaviti pad broja stanovnika i potaknuti demografsku obnovu. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić upozorio je da demografija više nije samo socijalno pitanje, nego izazov koji izravno utječe na gospodarski razvoj, tržište rada i održivost javnih sustava.
Na predstavljanju Trećeg izvješća Europske komisije o demografiji ministar je iznio podatke koji pokazuju razmjere problema. Europska unija tijekom 2024. zabilježila je svega 3,55 milijuna rođenih, dok je stopa fertiliteta pala na 1,34 djeteta po ženi. Istodobno se procjenjuje da će između 2025. i 2050. Europa svake godine gubiti prosječno 1,2 milijuna stanovnika radne dobi.
Takvi trendovi znače sve veći pritisak na mirovinske, zdravstvene i socijalne sustave, ali i ozbiljne probleme za gospodarstvo koje će sve teže pronalaziti radnu snagu. Posebno su pogođena ruralna i slabije razvijena područja, gdje depopulacija dodatno ubrzava gospodarsko zaostajanje.
Predstavnicima država članica i europskih institucija Šipić je predstavio i prve pokazatelje koji, prema podacima Ministarstva, upućuju na blago poboljšanje u Hrvatskoj. Tijekom 2025. rođeno je više od 500 djece više nego godinu ranije, dok je u prvih pet mjeseci ove godine evidentirano još 653 novorođene djece više nego u istom razdoblju prošle godine.
Naglasio je kako pojedinačne mjere same po sebi ne mogu promijeniti dugogodišnje negativne trendove te da je potreban dugoročan pristup koji povezuje stanovanje, vrtiće, obrazovanje, tržište rada, zdravstvenu skrb, povratak iseljenika i ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje.
Hrvatska je pritom predstavila i opseg financijskih ulaganja u demografsku politiku. Proračun Ministarstva demografije i useljeništva u 2026. povećan je na 822 milijuna eura, roditeljske potpore dosegnule su gotovo 967 milijuna eura, dok je za doplatak za djecu osigurano 269 milijuna eura.
Među najznačajnijim mjerama izdvajaju se povećanje maksimalne naknade za roditeljski dopust s 995 na gotovo 3.000 eura, čime je puna plaća osigurana za oko 97 posto roditelja koji koriste to pravo. Udvostručena je i jednokratna potpora za novorođeno dijete, produžen očinski dopust te osigurano više od 40 milijuna eura za vrtiće i dječja igrališta, uz dodatnih 30 milijuna eura za razvoj poduzetništva i zadržavanje stanovništva u slabije razvijenim krajevima.
Na marginama konferencije Šipić se sastao i s povjerenicom Europske komisije Dubravkom Šuicom, s kojom je razgovarao o budućim europskim demografskim politikama i mogućnostima snažnije suradnje.
Demografska politika posljednjih godina postaje jedno od najvažnijih razvojnih pitanja Hrvatske. Međutim, njezina će se uspješnost mjeriti tek kroz dulje razdoblje. Povećanje broja rođenih predstavlja pozitivan signal, ali neće biti dovoljno ako mladi i dalje budu napuštali zemlju ili odgađali osnivanje obitelji zbog stambene nesigurnosti, visokih životnih troškova i nedostatka kvalitetnih radnih mjesta. Upravo zato će najveći izazov biti pretvoriti pojedinačne mjere u dugoročnu demografsku strategiju koja može zaustaviti negativne trendove i osigurati održiv razvoj hrvatskog društva.
