rvatsko vinarstvo ulazi u novo razdoblje s novim vodstvom, ali i ozbiljnim izazovima. Dok domaći vinari upozoravaju na pad proizvodnje i vinogradarskih površina, Hrvatska istodobno bilježi rekordni vanjskotrgovinski deficit u sektoru vina od čak 45,5 milijuna eura.
Na izbornoj sjednici Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore za predsjednika je izabran Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatica, udruge vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Njegov zamjenik u idućem četverogodišnjem mandatu bit će direktor Vinistre Ivan Marić.
Panenić je nakon izbora poručio kako će prioritet biti jačanje konkurentnosti hrvatskog vinarstva, bolja organiziranost sektora i snažnija promocija domaćih vina na hrvatskom i međunarodnom tržištu.
Pred novim vodstvom nalazi se zahtjevan posao. Hrvatska je prošle godine uvezla čak 36 milijuna litara vina u vrijednosti od 64,6 milijuna eura, dok je izvoz dosegnuo tek 3,2 milijuna litara vrijednih nešto manje od 19 milijuna eura. Takav odnos doveo je do najvećeg vanjskotrgovinskog deficita otkako se prate ovi pokazatelji.
Podaci dodatno zabrinjavaju jer se u posljednjih osam godina pokrivenost uvoza izvozom smanjila s 45 na svega 29 posto. Istodobno domaći vinari upozoravaju na pad vinogradarskih površina, smanjenje proizvodnje i rast sivog tržišta, što dodatno slabi položaj hrvatskih proizvođača.
S druge strane, kvaliteta hrvatskih vina posljednjih godina bilježi stalan napredak. Domaće vinarije osvajaju priznanja na najuglednijim međunarodnim natjecanjima, razvijaju moderne kušaonice i sve snažnije povezuju vinsku proizvodnju s turizmom. Upravo zato najveći problem više nije kvaliteta proizvoda, nego količina proizvodnje i tržišna konkurentnost.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević upozorio je da sektor mora snažnije ulagati u nove vinograde, povećanje proizvodnih kapaciteta i promociju hrvatskih vina. Posebno je istaknuo inicijativu za osnivanje nacionalne marketinške organizacije koja bi pod zajedničkim brendom Vina Croatia – Vina Mosaica sustavno promovirala hrvatska vina na inozemnim tržištima, po uzoru na brojne europske vinske zemlje.
Hrvatsko vinarstvo danas se nalazi u paradoksalnoj situaciji. Dok kvaliteta vina raste i međunarodna priznanja potvrđuju potencijal domaćih proizvođača, tržište sve više popunjava uvoz. Upravo zato najveći izazov novog vodstva neće biti osvajanje novih medalja, nego povećanje domaće proizvodnje, jačanje izvoza i stvaranje uvjeta u kojima će hrvatska vina zauzeti mjesto koje kvalitetom već odavno zaslužuju, kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu.
