Obitelj koja stoji iza Samsung platila je čak 12 bilijuna wona, odnosno oko 8 milijardi dolara poreza na nasljedstvo, što je najveći takav iznos u povijesti Južne Koreje.
Porez je povezan s nasljedstvom nakon smrti bivšeg predsjednika Lee Kun-hee, koji je preminuo 2020. godine. Njegova obitelj, uključujući sadašnjeg čelnika Lee Jae-yong, obvezu je podmirila kroz šest rata tijekom posljednjih pet godina.
Ukupna vrijednost ostavštine procijenjena je na oko 26 bilijuna wona, a uključivala je dionice, nekretnine i vrijedne umjetničke zbirke. Dio umjetnina doniran je nacionalnim muzejima i kulturnim institucijama.
Važno je naglasiti da Južna Koreja ima jednu od najviših stopa poreza na nasljedstvo na svijetu, koja doseže 50 posto. Upravo zato ovaj slučaj bio je pod posebnim povećalom investitora jer je mogao utjecati na kontrolu obitelji nad kompanijom.
Samsung je najveći poslovni sustav u zemlji, a njegova tržišna vrijednost dodatno je rasla posljednjih godina zbog globalne potražnje za čipovima, osobito u sektoru umjetne inteligencije.
Ovaj slučaj jasno pokazuje razliku između zapadnih i azijskih modela oporezivanja bogatstva. Dok u mnogim državama nasljedni kapital ostaje gotovo netaknut, Južna Koreja agresivno oporezuje prijenos bogatstva. Za Hrvatsku je ovo važna tema jer otvara pitanje kako balansirati između poreznih prihoda i očuvanja domaćih kompanija. Previsoki porezi mogu ugroziti vlasničku stabilnost, ali istodobno donose značajne prihode državi.
