Pred nama je 30. studenoga 2025., prve nedjelja došašća kada je ujedno i početak nove crkvene godine. Došašće počinje četiri tjedna prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.
Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu čovjekove borbe protiv životnoga mraka. Ta je borba ispunjena nadom jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina nad smrću: Isusov Križ i Uskrsnuće.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim je krajevima običaj posijati pšenicu. U nekim se krajevima pšenica sije i na sv. Luciju, 13. prosinca. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca s hrvatskom trobojnicom.
Blagdani u Hrvatskoj više su od raskošne trpeze – to je vrijeme zajedništva, obitelji i mirisa koji vraćaju u djetinjstvo. U svakom kraju Hrvatske postoje posebna jela koja se spremaju samo jednom godišnje, s puno ljubavi i strpljenja. Na Badnjak se poštuje posna tradicija, dok Božić donosi obilje, veselje i svečani stol koji okuplja generacije.
Badnjak – posni, ali mirisan i bogat
Na Badnjak se ne jede meso, pa se stol ispunjava ribom, povrćem i jednostavnim jelima koja odišu tradicijom. Dalmacija miriše na bakalar i lignje, dok se u kontinentalnim krajevima pripremaju riblje juhe, fiš paprikaš, grah variva i posne pogače.
Tradicionalna jela za Badnjak su bakalar na bijelo – dalmatinski klasik s maslinovim uljem, češnjakom i krumpirom, bakalar na crveno – u Istri i Primorju s rajčicom i vinom, lignje na žaru ili punjene – s rižom, češnjakom i peršinom, crni rižoto, riblja juha – jednostavna, ali puna okusa mora, salata od hobotnice – s krumpirom, maslinovim uljem i kaparima, krumpir-salata – neizostavan prilog uz ribu, fiš paprikaš s domaćim rezancima ili najposniji grah uz zelje. Uz većinu posnih i jušnih jela poslu na stolu će se naći domaće pogače ili razne vrste kruha.
U mnogim domovima zamirisati će fritule, neizostavni mirisni slatkiš na Badnjak ili jednostavno, bademi, orasi, suhe smokve i šljive uz naranče i jabuke.
Božić – svečani stol pun mirisa i ljubavi
Božićni dan donosi obilje i veselje. Stol je svečan, stolnjak bijel, svijeće upaljene, a jela bogata i pripremana s posebnim strpljenjem. U kontinentalnim krajevima dominiraju pečenja i sarme, dok Dalmacija miriše na pašticadu i domaće njoke.
Najpoznatija svečana božićna jela su pečena purica s mlincima – klasik zagorskog i prigorskog kraja, a odojak ili janjetina simbol su slavlja u Slavoniji i na kontinentu, ali sve više i na obali ili zaleđu. Sarma i harambašići su kraljica i kralj blagdanskog stola, još bolji dan poslije. Juha s domaćim rezancima najpoznatiji je uvod u svečani ručak, a Francuska salata noviji je klasik bez kojeg se Božić više ne zamišlja.
Najpoznatiji božićni kolači su makovnjača i orahnjača – mirisne, meke i bogate nadjevom, kuglof – elegantan kolač za božićno jutro, paprenjaci – starinski kolači s medom i paprom, simbol hrvatskog Božića, vanilin kiflice i medenjaci – tope se u ustima, mirišu na djetinjstvo uz medine šapice koje se tope u ustima.
Puno je tu i „modernih kolača“ ali vječni klasik su Mađarica, medena pita, breskvice i puslice.
Okusi koji povezuju generacije
Bez obzira pripremate li ribu na Badnjak ili puricu na Božić, zajedničko svim hrvatskim domovima je – ljubav koja se dijeli za stolom. U svakom receptu čuva se uspomena, u svakom zalogaju – okus doma. Blagdanski stol tako postaje više od obroka: postaje priča o obitelji, tradiciji i toplini doma.
