Izjava guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković da Srbija „ima 52,3 tone zlata više nego sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno“ potaknula je raspravu u regiji. Prema dostupnim podacima brojka o količini zlata je točna ali zahtijeva kontekst kako bi se u potpunosti razumjela.
Srbija je posljednjih godina sustavno povećavala udio zlata u svojim međunarodnim pričuvama. Trading Economics i drugi međunarodni monetarni izvori pokazuju kako su srpske rezerve zlata do trećeg kvartala 2025. dosegle povijesni maksimum od približno 52 tone. NBS je zlato kupovala na tržištima ali je otkupljivala i domaće zlato ponajviše iz rudarskih operacija kompanije Serbia Zijin Copper. Moramo dodati da procijenjena vrijednost rezervi premašuje pet i pol milijardi eura i da Srbija po pitanju zlatnih rezervi stoji daleko bolje od RH.
Ali i kada se izjavi doda regionalni kontekst tvrdnja dobiva dodatnu dimenziju. Hrvatska danas gotovo da ne drži zlatne rezerve tj. 1,5 tona, a i Slovenija, Sjeverna Makedonija, BiH i Crna Gora su na razinama od jedne do tri tone, (podaci) ovisno o godini i izvoru. Zbrojenosve te države zajedno ne dosežu ni polovicu srpskih rezervi.
Važan je i povijesni aspekt jer nakon raspada SFRJ zlato je podijeljeno među novim državama,a današnje količine rezultat su isključivo njihovih vlastitih monetarnih politika. Srbija je za razliku od susjeda, odlučila agresivno povećavati udio zlata u pričuvama dijelom kao zaštitu od valutnih nestabilnosti i inflacijskih rizika.
Činjenica da Srbija danas posjeduje preko 52 tone zlata je provjerljiva i dokumentirana. Tvrdnja da susjedi imaju više zlata nego sve države bivše Jugoslavije zajedno također je točna u odnosu na sve aktualne javno dostupne podatke.
