Zemlje na listi čine samo oko 12% svjetske populacije, one obuhvaćaju gotovo 90% svih ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć
International Rescue Committee (IRC), jedna od vodećih međunarodnih humanitarnih organizacija, objavila je svoju Emergency Watchlist za 2026. godinu, godišnji pregled zemalja i regija koje su najugroženije humanitarnim krizama u narednoj godini. Ovaj popis ne samo da identificira hitne potrebe, nego i šalje ozbiljno upozorenje svijetu: globalna humanitarna situacija se dramatično pogoršava, uz sve veću potrebu za pomoći i sve slabiju međunarodnu podršku.
“Novi svjetski poremećaj”
IRC izvještaj opisuje stanje u 2026. kao “New World Disorder” ili novi svjetski poremećaj u kojem tradicionalni mehanizmi međunarodne suradnje i zaštite civilnog stanovništva sve više propadaju. Globalne geopolitičke promjene, rastuće tenzije, raspad dugotrajnijih saveza i fokus na „transakcijsko“ međunarodno djelovanje smanjuju učinkovitost odgovora na krize, dok se sukobi produbljuju i šire.
Prema IRC-u, ova nova dinamika dovodi do većeg broja brutalnih sukoba, erozije zaštite za civile i humanitarne radnike te sve većeg broja ljudi kojima prijeti katastrofalna nesigurnost, a sve to uz pad financiranja humanitarne pomoći.
Top zemlje na listi hitnih potreba
Izvještaj identificira 20 zemalja koje se suočavaju s najvećim rizikom od pogoršanja humanitarnih uvjeta u 2026., pri čemu su na vrhu:
· Sudan – rangiran kao najteža humanitarna kriza u svijetu treću godinu zaredom. Rat između vojske i paravojnih snaga doveo je do masovnog raseljavanja, nestašice hrane i uništenja infrastrukture.
· Okupirani Palestinski teritoriji – zbog dugotrajnih sukoba u Gazi i zapadnoj obali, gdje je humanitarna katastrofa uzrokovana ratom, blokadama i prekidima osnovnih usluga.
· Južni Sudan, Etiopija, Haiti, Myanmar i Demokratska Republika Kongo također su među najugroženijim, gdje kombinacija sukoba, klimatskih šokova i slabih institucija prijeti živote milijuna ljudi.
Zanimljivo je da iako zemlje na listi čine samo oko 12% svjetske populacije, one obuhvaćaju gotovo 90% svih ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć pokazatelj ekstremne koncentracije humanitarnih potreba u ograničenom broju kriznih zona.
Rast potreba, pad sredstava
Izvještaj IRC-a dolazi u trenutku kada globalno humanitarno financiranje pada, dok se broj ljudi kojima je hitno potrebna pomoć povećava. Prema podacima UN-a i drugih humanitarnih tijela:
· oko 293 milijuna ljudi diljem svijeta će trebati humanitarnu pomoć u 2026.
· financijske potrebe sredstva dosežu milijarde dolara, ali su mnogi planovi financiranja tek djelomično osigurani.
· UNICEF procjenjuje da više od 200 milijuna djece treba hitnu pomoć zbog sukoba, nesigurnosti i drugih rizika.
Ova kombinacija rastućih potreba i sve manjeg financiranja stvara „savršenu oluju“ u kojoj humanitarne organizacije moraju odabrati gdje i kako intervenirati, često s nedovoljno resursa da dosegnu sve one kojima je pomoć najpotrebnija.
Što ovo znači za svijet?
IRC-ova lista za 2026. šalje jasnu poruku: bez snažnijeg međunarodnog odgovora uključujući povećanje financiranja, političku volju za zaštitu civila i učinkovitije diplomatske napore, broj ljudi pogođenih humanitarnim krizama mogao bi dodatno porasti. Uz to, rastuća kompleksnost sukoba i klimatskih utjecaja znači da tradicionalni pristupi pomoći možda neće biti dovoljni, te zahtijevaju inovacije, koordinaciju i dugoročne strategije.
