Ravnatelj Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga Nikola Modrušan gostovao je u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije, gdje je govorio o aktualnom stanju digitalne transformacije javne uprave i gospodarstva, kao i o zaključcima 3. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.
Modrušan je istaknuo kako se Hrvatska više ne nalazi u fazi puke digitalizacije, već u znatno širem i zahtjevnijem procesu digitalne transformacije.
„Nekada smo govorili o digitalizaciji, a danas govorimo o digitalnoj transformaciji, što znači smanjenje administrativnih opterećenja, konsolidaciju i ubrzavanje procesa s ciljem povećanja učinkovitosti i stvaranja konkretnih koristi za građane. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina napravila značajan iskorak“, rekao je Modrušan.
Naglasio je kako je izgrađena stabilna državna digitalna infrastruktura koja omogućuje razvoj sve većeg broja elektroničkih usluga, a ključni ciljevi usklađeni su sa Strategijom digitalne Hrvatske i ciljevima tzv. digitalnog desetljeća Europske unije.
„Strategija je nastala u suradnji s poduzetnicima, građanima i akademskom zajednicom te je vezana uz jasno definirane ciljeve EU-a. Prema preliminarnim pokazateljima, ti su ciljevi u velikoj mjeri već ostvareni“, pojasnio je.
Govoreći o 3. sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, održanoj 6. veljače, Modrušan je istaknuo kako su rezultati pokazali vidljiv napredak Hrvatske u gotovo svim segmentima digitalnog razvoja tijekom protekle jedne do dvije godine.
Dotaknuo se i teme umjetne inteligencije, naglasivši kako nema realne opasnosti da ona zamijeni čovjeka, već da se fokus mora staviti na razvoj digitalnih vještina.
„Umjetna inteligencija treba biti alat koji pomaže ljudima u poslu i povećava učinkovitost rada, a ne prijetnja“, poručio je.
Posebno je istaknuo važnost etičkih i sigurnosnih aspekata primjene umjetne inteligencije, naglasivši da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ima ključnu ulogu u provedbi EU Akta o umjetnoj inteligenciji u hrvatsko zakonodavstvo.
„Etička i moralna načela iznimno su važna, ali pritom moramo voditi računa da se ne zakoče inovacije i razvoj gospodarstva“, zaključio je.
Na kraju je naglasio važnost kontinuirane edukacije građana, istaknuvši kako država već provodi programe vaučera za razvoj digitalnih vještina i znanja iz područja umjetne inteligencije, dostupne građanima svih dobnih skupina.
