Na današnji dan, 11. lipnja 1871. godine, u Desnom Trebarjevu kraj Siska rođen je Stjepan Radić, hrvatski političar, književnik, publicist i jedan od najutjecajnijih državnika hrvatske moderne povijesti.
I gotovo stoljeće nakon njegove smrti, Radić ostaje simbol borbe za prava običnog čovjeka, političku odgovornost i hrvatsku samobitnost. Njegov politički život završio je nakon atentata u beogradskoj Narodnoj skupštini 1928. godine, no ideje za koje se zalagao ostale su duboko utkane u temelje suvremene Hrvatske.
Što je od Radićeve ostavštine i danas živo?
Iako je djelovao u posve drukčijim društvenim i političkim okolnostima, neke od njegovih ključnih ideja danas smatramo gotovo samorazumljivima.
Obrazovanje i politička prava za sve
Radić je vjerovao da bez obrazovanog građanina nema ni kvalitetne demokracije. Zalagao se za opismenjavanje i političko uključivanje najširih slojeva stanovništva, posebno seljaštva koje je tada činilo većinu hrvatskog društva. Danas se njegove ideje ogledaju u općem biračkom pravu i dostupnosti osnovnog obrazovanja.
Odgovornost prema javnom novcu
Za Radića domoljublje nije bilo pitanje velikih riječi, nego odgovornog upravljanja državom. Smatrao je da se ljubav prema domovini pokazuje poštenim odnosom prema javnim financijama, porezima i zajedničkoj imovini. Upravo su transparentnost i odgovornost prema javnom novcu i danas među najvažnijim političkim temama.
Odvojenost države i vjere
Radić je zagovarao modernu državu u kojoj se nacionalni identitet ne poistovjećuje s vjerskom pripadnošću. Njegova vizija uključivala je jasno razdvajanje političkih i vjerskih institucija, što je danas jedno od temeljnih načela suvremene demokratske države.
Dijalog umjesto nasilja
Unatoč političkim pritiscima i represiji, Radić je zagovarao parlamentarnu borbu, politički dijalog i nenasilno djelovanje. Njegovo inzistiranje na demokratskim metodama ostaje trajna vrijednost europske političke tradicije kojoj Hrvatska danas pripada.
Od seoskog dječaka do vođe hrvatskog naroda
Stjepan Radić je 1904. godine zajedno s bratom Antunom osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku, iz koje će nastati Hrvatska seljačka stranka. Nakon Prvog svjetskog rata postao je najistaknutiji politički predstavnik hrvatskih interesa u tadašnjoj Kraljevini SHS.
Njegova poruka iz 1918. godine – „Ne srljajte kao guske u maglu!“ – ostala je jedna od najpoznatijih političkih rečenica u hrvatskoj povijesti.
Njegova politička borba nasilno je prekinuta 20. lipnja 1928. godine kada je u beogradskoj Narodnoj skupštini na hrvatske zastupnike pucao Puniša Račić. Od posljedica ranjavanja Radić je preminuo u Zagrebu 8. kolovoza iste godine.
Radić u hrvatskoj svakodnevici
Koliko je snažan trag ostavio u hrvatskom društvu najbolje pokazuje činjenica da njegovo ime nose stotine ulica i trgova diljem zemlje. Samostalno ili kroz naziv Ulica braće Radića, njegovo se ime nalazi među najčešćim nazivima javnih površina u Hrvatskoj.
Njegove ulice i trgovi nalaze se u gotovo svim većim hrvatskim gradovima, a od 2018. godine svoju Radićevu ulicu ima i Prag, grad s kojim je bio posebno povezan preko svoje supruge Marije Dvořákove. I na papirnatoj novčanici od 200 kuna izdanoj 12. kolovoza 2002. koja je vrijedila sve do uvođenja eura nalazi se portret Stjepana Radića.
Njegovo ime danas nose i brojne obrazovne ustanove, a najveći studentski dom u Hrvatskoj na zagrebačkoj Savi svakodnevno podsjeća nove generacije na čovjeka čije ideje o obrazovanju, društvenoj pravdi i političkoj odgovornosti ni nakon više od stoljeća nisu izgubile na aktualnosti.
Možda je upravo to najveća potvrda snage njegove ostavštine – činjenica da se o mnogim pitanjima koja je otvarao i danas raspravlja, a vrijednosti koje je zagovarao i dalje predstavljaju temelje demokratskog društva.
