Hrvatska ulazi u pregovore koji će odlučiti koliko će europskog novca imati na raspolaganju nakon 2028. godine. Riječ je o milijardama eura od kojih ovise budući infrastrukturni projekti, potpore poljoprivrednicima, razvoj općina i gradova te veliki energetski zahvati koji su jasna ,,zamjena’’ za nedovoljan broj stranih investicija.
Na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu otvorena je rasprava o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije. Europska komisija predložila je dosad najveći financijski okvir, ali istodobno raste broj prioriteta koji traže dodatni novac.
Rat u Ukrajini, jačanje europske obrane, energetska sigurnost, migracije i tehnološka utrka s Kinom stvaraju pritisak kakav Europska unija nije imala posljednjih desetljeća.
U takvim okolnostima Hrvatska pokušava zaštititi sredstva iz kohezijske i poljoprivredne politike, dva izvora iz kojih je posljednjih godina financiran velik dio domaćih projekata.
Brojke pokazuju koliko je to važno. Hrvatska je prema podacima Europske unije u deset godina povećala razvijenost s 61 na 78 posto europskog prosjeka prema BDP-u po stanovniku. Upravo zbog tog napretka postoji opasnost da u budućnosti bude na raspolaganju manje europskog novca nego danas.
To je razlog zbog kojeg Zagreb želi zadržati snažnu kohezijsku politiku i nastavak ulaganja u manje razvijene dijelove Europske unije.
Posebno mjesto u pregovorima zauzima energetika. Hrvatska posljednjih godina ulaže u LNG terminal na Krku, plinsku infrastrukturu i međunarodne energetske projekte kojima želi ojačati svoju ulogu na jugoistoku Europe. Takvi projekti bez europskog financiranja teško mogu biti realizirani u planiranom opsegu.
Istodobno Bruxelles traži nove izvore prihoda jer postojeći proračun sve teže prati rastuće potrebe država članica.
Pitanje tko daje više, a tko prima više novca biti će jedna od glavnih tema pregovora koji slijede.
Iako se rasprava vodi u Bruxellesu, njezine posljedice osjećat će se diljem Hrvatske. Od Slavonije do Dalmacije, od poljoprivrednih potpora do izgradnje cesta, škola i energetskih projekata, odluke koje će biti donesene u sljedećim mjesecima odredit će tempo hrvatskog razvoja tijekom cijelog sljedećeg desetljeća i generacija koje dolaze na tržište rada.
