Država je ograničila cijene osnovnih proizvoda, ali rezultati inspekcija pokazuju ozbiljne probleme u provedbi. U razdoblju od veljače 2025. do 3. travnja 2026. provedeno je 4.671 nadzor, a nepravilnosti su utvrđene u 1.131 slučaju, odnosno u više od 25 posto kontrola.
Drugim riječima, svaki četvrti nadzor otkrio je kršenje pravila.
U praksi to izgleda ovako. Za čak 4.129 proizvoda nije bila istaknuta obvezna oznaka, 395 proizvoda prodavano je iznad dopuštene cijene, a u 807 kategorija trgovci nisu osigurali niti jedan artikl po propisanoj cijeni. Zabilježene su i 342 povrede vezane uz informiranje potrošača.
Problemi su zabilježeni upravo kod osnovnih proizvoda koje građani svakodnevno kupuju, od mlijeka, ulja i brašna do mesa i higijenskih potrepština.
Kontrole su otkrile i ozbiljne propuste u transparentnosti. U 182 prodajna objekta za 1.904 proizvoda nije bila istaknuta dodatna cijena, dok 14 trgovaca nije ispunilo obvezu objave cjenika na svojim mrežnim stranicama.
Mjere kontrole cijena uvedene su s ciljem ograničavanja rasta cijena i zaštite potrošača, ali brojke pokazuju da provedba zapinje na terenu.
Formalno, većina nadzora prolazi bez povreda, ali udio nepravilnosti jasno pokazuje da sustav ne funkcionira kako je zamišljeno.
Ovo je konkretna slika državne intervencije u tržište. Na jednoj strani su političke odluke o zaštiti građana, a na drugoj trgovci koji pravila često zaobilaze ili ih primjenjuju selektivno.
Za Hrvatsku to znači jedno. Sustav kontrole cijena može kratkoročno usporiti rast cijena, ali dugoročno bez učinkovite provedbe i tržišne ravnoteže ostaje samo administrativni okvir koji se stalno mora nadzirati i kažnjavati.
