Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u Brezovici kod Siska kako Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj danas ne bi bilo bez ljudi poput Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca, istaknuvši njihovu ulogu u očuvanju tog državnog blagdana nakon stvaranja samostalne Hrvatske.
Na obilježavanju Dana antifašističke borbe i 85. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda Milanović je rekao kako je upravo Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik i nekadašnji partizan, dio povijesnog nasljeđa iz kojeg proizlazi današnje obilježavanje 22. lipnja.
„Bez Tuđmana, Mesića, Manolića i Boljkovca ovaj praznik ne bi postojao. Čudo je da postoji i da se održao do danas“, rekao je Milanović.
Govoreći o događajima iz 1941. godine, predsjednik je podsjetio kako je osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda uslijedilo nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez te naglasio važnost sudjelovanja i Hrvata i Srba u tadašnjem partizanskom pokretu.
Posebno je upozorio na, kako je rekao, opasnost pojednostavljivanja povijesti i zanemarivanja pojedinih činjenica.
„Bez hrvatskih Srba ova bi priča ostala neispričana. To treba reći i ponoviti tisuću puta“, poručio je Milanović.
Predsjednik je tijekom govora više puta naglasio kako se povijest mora promatrati u cijelosti te da Hrvatska ni danas nema jedinstven pogled na događaje iz Drugoga svjetskog rata. Ocijenio je kako su podjele oko tog razdoblja i dalje duboke te da su u nekim aspektima čak izraženije nego prije dvadesetak godina.
Osvrnuo se i na aktualne rasprave oko obilježavanja povijesnih događaja, spomenuvši pritom oslobođenje Zagreba 1945. godine i manifestaciju Trnjanski kresovi.
Govoreći o Franji Tuđmanu, Milanović je naglasio kako se u hrvatskoj povijesti ne može zanemariti činjenica da je prvi hrvatski predsjednik bio sudionik partizanskog pokreta.
„To je naša povijest. Franjo Tuđman dio je te priče u svojoj punini i izvan toga ne možemo“, rekao je predsjednik Republike.
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava 22. lipnja u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, a i više od osam desetljeća kasnije ostaje jedan od datuma koji izaziva najviše političkih i društvenih rasprava u hrvatskoj javnosti.
Dok jedni u njemu vide simbol otpora fašizmu i nacizmu, drugi upozoravaju da se pritom često prešućuju komunistički zločini počinjeni nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Upravo zbog toga 22. lipnja i dalje ostaje datum oko kojega u Hrvatskoj ne postoji jedinstven društveni konsenzus.
