Gdje su završile milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti? To je pitanje koje se posljednjih mjeseci sve češće pojavljuje u političkim raspravama, a premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade odgovorio je konkretnim projektima i brojkama.
Od novih bolničkih kapaciteta do centara za starije osobe i plinovoda vrijednih desetke milijuna eura, Vlada tvrdi da su europska sredstva vidljiva diljem Hrvatske te odbacuje optužbe da građani ne vide rezultate najvećeg investicijskog ciklusa od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Među projektima koje je istaknuo nalazi se novi Centralni operacijski blok Opće bolnice Varaždin. Vrijednost investicije iznosi 45 milijuna eura, dok ukupna ulaganja u tu bolnicu tijekom posljednjih godina dosežu 60 milijuna eura.
Istodobno su otvoreni novi centri za starije osobe u Voćinu, Našicama i Medulinu, a u različitim fazama izgradnje nalazi se ukupno 18 takvih objekata diljem Hrvatske.
Velik dio europskog novca usmjeren je i u energetsku infrastrukturu. Dovršen je plinovod Zabok–Lučko vrijedan 60 milijuna eura, financiran kroz europski instrument REPowerEU. Projekt bi trebao povećati transportne kapacitete hrvatskog plinskog sustava i dodatno ojačati energetsku sigurnost zemlje.
U pripremi je i završetak plinovoda Bosiljevo–Sisak te Sisak–Kozarac, jednog od najvećih energetskih projekata koji se trenutačno grade u Hrvatskoj.
Uz energetiku i zdravstvo, Vlada nastavlja ulaganja u demografsku politiku. Dodijeljeno je 177 ugovora za projekte dječjih vrtića i igrališta u 120 gradova i općina.
Međutim, politička rasprava oko NPOO-a time sigurno neće završiti. Dok Vlada ističe konkretne investicije i milijarde eura povučenih iz europskih fondova, kritičari upozoravaju da dio građana i dalje ne osjeća gospodarske učinke tih ulaganja kroz životni standard, cijene i plaće.
Upravo će zato pitanje europskog novca i njegovih stvarnih učinaka na svakodnevni život građana ostati jedna od ključnih političkih tema u razdoblju koje dolazi. Jer broj izgrađenih objekata i vrijednost projekata jedno su mjerilo uspjeha, a percepcija građana o tome žive li bolje nešto sasvim drugo.
