Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković upozorio je na sjednici Vlade kako bi dodatna eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla imati ozbiljne posljedice na globalno tržište energenata te poručio da je Vlada spremna reagirati ako dođe do rasta cijena nafte i plina.
Podsjetio je da su Sjedinjene Američke Države i Izrael proveli koordinirane napade na ciljeve u Iranu, nakon čega je Iran odgovorio napadima na Izrael i pojedine zaljevske države u kojima se nalaze američke vojne baze.
Dio napada bio je usmjeren i na objekte koji nisu povezani s vojnim operacijama, što je međunarodna zajednica oštro osudila. Hrvatska, zajedno s partnerima iz Europske unije i NATO-a, pomno prati razvoj situacije uz naglasak na zaštitu civila, regionalnu stabilnost i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba.
Premijer je upozorio da bi dugotrajniji sukob mogao dovesti do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih svjetskih energetskih ruta, što bi moglo izazvati nagli rast cijena energenata i nove inflatorne pritiske.
„Vlada će znati odgovoriti na mogući rast cijena energenata i spremni smo donijeti mjere ograničavanja cijena ako to bude potrebno“, poručio je Plenković.
Zbog ratnih operacija i zatvaranja zračnog prostora dio hrvatskih državljana ostao je blokiran u državama Bliskog istoka, ponajviše u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Kuvajtu i Izraelu.
Premijer je istaknuo da Vlada, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te ostale službe poduzimaju sve kako bi se hrvatskim državljanima omogućio siguran povratak.
Do sada su evakuirani svi hrvatski državljani koji su to željeli iz Irana, Izraela i Jordana, dok je dio građana evakuiran i iz Omana.
U Dubai je upućen zrakoplov Croatia Airlinesa kapaciteta 149 mjesta koji bi se tijekom večeri trebao vratiti u Zagreb, a Vlada je spremna organizirati i dodatne repatrijacijske letove ovisno o razvoju sigurnosne situacije.
Plenković se osvrnuo i na gospodarske pokazatelje naglasivši da je hrvatski BDP u posljednjem tromjesečju 2025. porastao 3,6 posto, dok je na razini godine rast iznosio 3,2 posto.
Riječ je o 20. uzastopnom kvartalu gospodarskog rasta, čime se Hrvatska svrstava među najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji.
Prosječna mirovina, prema najnovijem usklađivanju, iznosi oko 724 eura, što predstavlja rast od 107 posto u odnosu na početak prvog mandata ove Vlade.
Sukob na Bliskom istoku stoga se sve više promatra i kroz gospodarsku prizmu jer bi eventualni poremećaji na tržištu energenata mogli utjecati na inflaciju i životni standard građana diljem Europe.
