Županijski sud u Osijeku poništio je presudu vojnog suda Jugoslavenske armije iz 1945. godine kojom je katolički svećenik Josip Astaloš osuđen na smrt vješanjem. Sud je zaključio da je postupak bio politički motiviran i proveden uz ozbiljna kršenja temeljnih prava optuženika.
Astaloš, župnik iz Dalja rođen 1897. godine u Osijeku, uhićen je 16. travnja 1945. nakon ulaska Jugoslavenske armije u grad. Već 1. srpnja iste godine vojni sud Slavonije proglasio ga je krivim za više kaznenih djela povezanih s događajima nakon uspostave NDH 1941. godine. Izrečena mu je smrtna kazna vješanjem, trajni gubitak građanskih i vojničkih prava te konfiskacija cjelokupne imovine. Presuda je izvršena 5. kolovoza 1945. u Dalju.
Reviziju presude podnijelo je Hrvatsko društvo političkih zatvorenika. Sud je u postupku analizirao dostupnu arhivsku dokumentaciju i utvrdio niz ozbiljnih nepravilnosti u suđenju iz 1945. godine, a što je jedan od ozbiljnih dokaza manipulacija i namještanja sudskih procesa tadašnje tvorevine Jugoslavije.
Optužnica protiv Astaloša sastavljena je 30. lipnja 1945., a rasprava i presuda donesene su već sljedeći dan. Time optuženiku nije ostavljen zakonski rok za prigovor na optužnicu niti stvarna mogućnost pripreme obrane na koju je trebao imati pravo.
Utvrđeno je i da Astaloš nije imao učinkovitu pravnu obranu. Branitelj koji mu je dodijeljen nije bio odvjetnik nego član Narodnooslobodilačke fronte, a tijekom postupka nije osporavao optužbe niti je postavljao pitanja svjedocima. Optuženiku također nije bilo omogućeno da ispituje svjedoke optužbe, niti je imao pravo žalbe protiv presude.
U postupku revizije posebno je važan bio dokument Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske iz svibnja 1945. u kojem se navodi da se pripremaju javna suđenja na kojima će se „nekoliko gadova javno likvidirati“, a među njima se spominje i „pop Astaloš“. Sud je taj dokument ocijenio dokazom da je politička odluka o osudi postojala i prije samog suđenja.
Prema optužnici iz 1945., Astaloš se teretio da je nakon uspostave NDH preuzeo dužnost općinskog načelnika u Dalju, sudjelovao u razoružavanju jugoslavenske vojske, organizirao naoružavanje civila te sudjelovao u uhićenjima i protjerivanju srpskog stanovništva. Teretilo ga se i za članstvo u ustaškoj organizaciji te djelovanje u njezinim strukturama.
Županijski sud u Osijeku zaključio je da je presuda iz 1945. donesena u postupku koji nije ispunjavao osnovne standarde pravičnog suđenja i da je riječ o politički motiviranom procesu iz prvih mjeseci komunističke vlasti. Zbog toga je poništena odluka o kaznenoj odgovornosti Josipa Astaloša.
Više od osam desetljeća nakon pogubljenja, ovom presudom pravno je poništena odluka kojom je svećenik iz Dalja osuđen na smrt u jednom od brojnih političkih procesa koji su obilježili poslijeratno razdoblje u Jugoslaviji.
Danas je ovo važan podatak jer neki žele da Ulica u Dalju ne nosi ime po ovom čovjeku koji je bio žrtva brutalne odmazde ljudi koji su se lažno predstavljali kao pravedni i humani.
Dokument iz 1945. otkriva: „Pripremamo javna suđenja i likvidacije“- politički proces protiv svećenika u Dalju
Arhivski dokument iz 1945. godine koji sam osobno vidio otkriva način na koji su komunističke vlasti organizirale političke procese neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. U dopisu Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske u Osijeku otvoreno se govori o planiranju javnih suđenja i likvidacija protivnika novog režima.
Riječ je o dopisu upućenom Oblasnom komitetu Komunističke partije Hrvatske za Slavoniju od 29. svibnja 1945. godine u kojem se opisuje politička situacija u osječkom okrugu. U dokumentu se navodi kako je stanje „šaroliko“ te da se osjeća „naročita aktivnost velikosrpskih šovinista“.
U istom dopisu otvoreno se govori o organiziranju političkih procesa.
„Pripremamo nekoliko javnih suđenja, gdje ćemo nekoliko gadova i javno likvidirati. Među tim, u Dalju mislimo javno osuditi popa Astaloša poznatog krvnika, koji se nalazi kod nas u zatvoru“, stoji u dokumentu.
U nastavku se navodi kako će formiranje takozvanog Suda nacionalne časti Srba i Hrvata u Hrvatskoj pomoći stabilizaciji političkih prilika.
„Formiranjem suda Nacionalne časti Srba i Hrvata u Hrvatskoj popravit će se u mnogome situacija na našem okrugu. Čim narod osjeti da se čiste razni spekulanti i drugi narodni neprijatelji“.
Drugi dokument Okružnog komiteta od 5. srpnja 1945. godine dodatno potvrđuje da je politički proces već bio planiran unaprijed.
„Da bi popravili političko stanje u planu smo imali: prirediti javno suđenje popa Astaloša u Dalju. Suđenje je obavljeno i imalo je poprilično efekta“, stoji u izvještaju.
U izvještaju javnog tužitelja iz srpnja 1945. navodi se i kako je sam proces bio pažljivo pripremljen.
„Sam proces je bio sasvim dobro pripremljen i organiziran tako da je ostavio najbolji utisak. Pop Astaloš i jedan ustaški tabornik osuđeni su na smrt.“
Ovakvi dokumenti svjedoče o načinu funkcioniranja komunističkog pravosuđa koje se skrivalo iza borbe protiv fašizma i nacizma neposredno nakon rata, kada su politička suđenja često služila kao instrument obračuna s protivnicima režima i stvaranja političke kontrole nad društvom.
Povjesničari s kojima sam razgovarao upozoravaju kako su mnogi procesi iz tog razdoblja bili unaprijed pripremljeni i vođeni u snažnom ideološkom kontekstu, zbog čega se danas sve češće istražuju kao dio šireg sustava poslijeratnih političkih represija i zločina u krvavoj Jugoslaviji.
