Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku 2026. porasla je za skromnih 0,8 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 1,7 posto, pokazuju najnoviji podaci.
Najveći rast ostvaren je u rudarstvu i vađenju, dok energetika bilježi osjetan pad, što je ključni razlog slabijeg ukupnog rezultata.
Na mjesečnoj razini proizvodnja energije pala je za 10,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,3 posto, a kapitalnih proizvoda za 5,9 posto. Istodobno, rast je zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 2,0 posto, te intermedijarnih proizvoda, 0,3 posto.
Na godišnjoj razini slika je podijeljena. Najveći rast imaju netrajni proizvodi za široku potrošnju, 8,7 posto, te intermedijarni proizvodi, 2,2 posto. S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda pala je za 12,7 posto, energije za 11,8 posto, a kapitalnih proizvoda za 1,3 posto.
Gledano po sektorima, rudarstvo i vađenje rasli su 3,4 posto na godišnjoj razini, a prerađivačka industrija 1,9 posto. Najveći pad bilježi opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacijom, minus 6,2 posto.
Na mjesečnoj razini pad u energetskom sektoru još je izraženiji i iznosi 15,9 posto, dok je prerađivačka industrija blago porasla za 0,6 posto.
Posebno zabrinjava tržište rada. Ukupan broj zaposlenih u industriji u ožujku je na mjesečnoj razini smanjen za 0,1 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine pad iznosio čak 5,4 posto.
Podaci pokazuju da industrija trenutačno nema snažan zamah. Blagi godišnji rast skriva strukturalne slabosti, prije svega pad energetskog sektora i smanjenje zaposlenosti, što upućuje na usporavanje industrijske aktivnosti.
U takvim okolnostima ključni izazov ostaje kako potaknuti stabilniji rast proizvodnje bez daljnjeg pada zaposlenosti, osobito u sektorima koji nose najveću dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo.
