Potpredsjednik Vlade Branko Bačić poručio je da bi cjelovita obnova Zagreba nakon potresa trebala biti završena do 2030. godine, uz istodobno povlačenje gotovo 2 milijarde eura iz europskih fondova.
U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a Bačić je naglasio da su najveći izazovi bili privremeno zbrinjavanje građana i hitna konstrukcijska obnova zgrada oštećenih potresom.
Istaknuo je da je riječ o velikom projektu koji obuhvaća oko 600.000 četvornih metara zgrada javne namjene, a ključni rok je kraj lipnja ove godine kako bi se povukla najveća rata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Do sada je, prema njegovim riječima, obnovljeno više od 4.300 lokacija, dok je još oko 1.500 stambenih jedinica u procesu, od čega je 700 već u izgradnji.
Cilj je da se zamjenske obiteljske kuće dovrše ili budu u visokoj fazi izgradnje do kraja 2027., dok bi ukupna obnova Zagreba trebala završiti tri godine kasnije.
Bačić je posebno istaknuo tzv. blokovsku obnovu Donjeg grada kao model kojim se ubrzava proces i smanjuje broj ponovljenih zahvata na istim lokacijama.
Naglasio je i da se obnova ne svodi samo na vraćanje zgrada u prijašnje stanje, već na podizanje standarda sigurnosti.
“Zgrade koje se obnavljaju bit će otpornije i kvalitetnije nego prije potresa”, poručio je.
Ministar se osvrnuo i na energetsku situaciju, upozorivši da je cijena nafte porasla s 70 na 112 eura po barelu te najavio nove mjere Vlade za ograničavanje rasta cijena goriva.
Rok 2030. potvrđuje da obnova Zagreba ostaje dugotrajan i financijski zahtjevan proces. Za Hrvatsku to znači nastavak velikih javnih ulaganja, ali i test učinkovitosti države u upravljanju milijardama eura i ključnim infrastrukturnim projektima.
