Rat oko Irana otvorio je najteže pitanje za NATO u posljednjih nekoliko desetljeća, što ako se SAD povuče i ostavi Europu bez sigurnosnog kišobrana.
Napetosti između saveznika eskalirale su nakon što dio europskih država nije podržao američku vojnu akciju. Poruke iz Washingtona su oštre, a stručnjaci upozoravaju da je savez bliže pucanju nego ikad.
Predsjednik Donald Trump ne može jednostavno izaći iz NATO-a bez odluke Kongresa, ali to nije ključno. Dovoljno je povući dio od oko 84 tisuće američkih vojnika iz Europe, zatvoriti baze ili smanjiti vojnu suradnju i savez gubi stvarnu snagu.
Problem je povjerenje. NATO formalno počiva na zajedničkoj obrani, ali sve je više sumnji bi li SAD stvarno branio europske saveznike u slučaju napada.
Europa pokušava reagirati. U razdoblju od 2020. do 2025. obrambena potrošnja porasla je za više od 60 posto, ali ključne sposobnosti i dalje nedostaju. Bez SAD-a Europa nema dovoljno kapaciteta za obavještajne operacije, logistiku ni protuzračnu obranu.
Procjene dodatno dižu pritisak. Vojni izvori upozoravaju da bi Rusija već između 2027. i 2029. mogla ponovno testirati obranu NATO-a.
Ovo nije samo politička rasprava nego pitanje sigurnosti. NATO je desetljećima bio temelj stabilnosti Europe, ali sada prvi put postoji realna mogućnost da se ta ravnoteža promijeni.
Za Hrvatsku je poruka jasna. Kao članica NATO-a ovisi o snazi saveza. Ako američka uloga oslabi, sigurnosni okvir Europe slabi s njom, a male države prve ulaze u zonu nesigurnosti.
