Prema analizi koju prenosi Euronews, rast cijena mlaznog goriva mogao bi već u svibnju ozbiljnije pogoditi zračni promet diljem Europe. Stručnjaci upozoravaju kako bi takav razvoj događaja mogao rezultirati višim cijenama karata, uvođenjem dodatnih naknada za gorivo i smanjenjem broja letova, osobito na manje isplativim rutama. Posljedično, očekuje se i pad potražnje.
Procjene Argus Media, temeljene na podacima Eurostata, pokazuju da europske zemlje raspolažu različitim razinama zaliha mlaznog goriva, u rasponu od nekoliko mjeseci, no te brojke ne uzimaju u obzir moguće poremećaje u opskrbi ili nagle promjene u potražnji.
Procjene također pokazuju različitu razinu otpornosti među državama: oko 3 mjeseca zaliha u Ujedinjenom Kraljevstvu, 4 u Portugalu, 5 u Mađarskoj, 6 u Danskoj, 7 u Italiji i Njemačkoj i do 8 mjeseci u Francuskoj i Irskoj. Ipak, riječ je o procjenama koje ne uzimaju u obzir nagle promjene potražnje ili logističke probleme.
Pritisak je već vidljiv u praksi. Scandinavian Airlines je tijekom ožujka smanjio broj letova kao odgovor na rast troškova, što analitičari vide kao potencijalni obrazac koji bi mogle slijediti i druge kompanije.
U širem kontekstu, takav razvoj događaja mogao bi imati izravan utjecaj na turistički sektor. Skuplje avionske karte i manji broj letova vjerojatno će smanjiti interes za kraća i impulzivna putovanja, dok bi dio putnika mogao odabrati bliže destinacije ili druge oblike prijevoza.
Za Hrvatsku to znači da bi turistička sezona mogla ostati stabilna, ali uz promijenjenu strukturu gostiju. Moguće je smanjenje dolazaka s udaljenijih tržišta koja ovise o zračnom prometu, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili skandinavskih zemalja, dok bi istodobno mogao porasti udio gostiju iz bližih europskih država koji dolaze automobilom. Ako se trend visokih cijena goriva nastavi i tijekom ljeta, Hrvatska će vjerojatno zadržati interes turista, ali uz veću osjetljivost na cijene i manju spontanost putovanja, što bi sezonu moglo učiniti zahtjevnijom nego prethodnih godina.
