Ulazeći u 2026. godinu, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres uputio je snažan apel svjetskim čelnicima da „ispravno odrede svoje prioritete“ i ulažu u razvoj, a ne u uništavanje. Upozorio je da svijet okružuju kaos i neizvjesnost, dok vojna potrošnja doseže povijesne razine.
Prema podacima UN-a, globalna vojna potrošnja prošle je godine narasla na rekordnih 2,7 bilijuna dolara, a procjene pokazuju da bi do 2035. mogla premašiti 6,6 bilijuna dolara. Istodobno, humanitarne i klimatske krize sve su dublje.
„Svijet ima resurse za podizanje života, zacjeljivanje planeta i osiguranje budućnosti mira i pravde“, poručio je Guterres, pozvavši čelnike da u 2026. „odaberu ljude i planet umjesto boli“.
Što bi se moglo postići bez oružja
Izvješće UN-a Prava cijena mira upozorava na „oštru neravnotežu“ u globalnoj potrošnji. Reinvestiranje samo 15 posto svjetskih vojnih izdataka bilo bi dovoljno za pokrivanje troškova prilagodbe klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, dok bi manje od četiri posto godišnje moglo iskorijeniti glad do 2030. godine.
Istraživanje pokazuje i da vojna potrošnja stvara znatno manje radnih mjesta od ulaganja u civilne sektore poput obrazovanja, zdravstva i čiste energije, uz više nego dvostruko veće emisije stakleničkih plinova.
Rat – skriveni klimatski zagađivač
Vojske su odgovorne za oko 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, no većinom su izuzete iz obveznog klimatskog izvještavanja. Rat u Gazi, prema procjenama organizacije The War On Climate, proizveo je više od 32 milijuna tona CO₂ u samo 15 mjeseci.
Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je emisije usporedive s godišnjim emisijama nekoliko srednjoeuropskih država zajedno, uz ogromnu štetu šumama i bioraznolikosti. Zbog toga raste pritisak da Rusija plati gotovo 44 milijarde dolara klimatskih reparacija što bi bio prvi takav slučaj u povijesti. Stručnjaci upozoravaju da Europa ne može tvrditi da je klimatski lider dok većina vojnih emisija ostaje netransparentna.
