Europski pakt o migracijama i azilu, najopsežnija reforma europske migracijske politike u posljednjem desetljeću, počinje se primjenjivati u svim državama članicama Europske unije.
Hrvatska se nalazi u posebnom položaju. Europska komisija svrstala ju je među države koje su posljednjih godina bile izložene značajnom migrantskom pritisku, zajedno s Austrijom, Bugarskom, Češkom, Estonijom i Poljskom. Zbog toga Hrvatska može zatražiti potpuno ili djelomično izuzeće od obveze prihvata migranata ili financijskog doprinosa fondu solidarnosti.
Pakt se sastoji od deset zakonodavnih akata o kojima se pregovaralo gotovo osam godina. Europska komisija ističe da će nova pravila omogućiti učinkovitije upravljanje migracijama, bolju zaštitu vanjskih granica i brže vraćanje osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Jedna od najvažnijih novosti je obvezni mehanizam solidarnosti među državama članicama. Zemlje koje se nađu pod najvećim migrantskim pritiskom moći će zatražiti pomoć ostalih članica, koje će zauzvrat moći birati između prihvata dijela tražitelja azila, financijskog doprinosa ili pružanja tehničke i operativne pomoći.
Za prvo razdoblje provedbe predviđeno je premještanje do 21 tisuće tražitelja azila te financijska pomoć do 420 milijuna eura državama koje su pod najvećim pritiskom, među kojima su Cipar, Grčka, Italija i Španjolska.
Pakt uvodi i strože procedure na vanjskim granicama Europske unije. Svi neregularni migranti prolazit će obveznu registraciju, identifikaciju te sigurnosne i zdravstvene provjere. Posebna pozornost posvetit će se osobama koje dolaze iz država čiji građani rijetko dobivaju azil u Europskoj uniji.
Za osobe za koje je malo vjerojatno da će dobiti međunarodnu zaštitu predviđeni su ubrzani granični postupci koji će u pravilu trajati najviše 12 tjedana. Nakon odbijanja zahtjeva slijedi ubrzani postupak povratka u zemlju podrijetla.
Nova pravila predviđaju i proširenje sustava Eurodac, zajedničke europske baze podataka koja bi trebala omogućiti učinkovitije praćenje identiteta tražitelja azila i osoba koje nezakonito ulaze u Europsku uniju.
Iako Europska komisija pakt predstavlja kao kompromis između sigurnosti i humanosti, reforma i dalje izaziva podjele. Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi nova pravila mogla dodatno ograničiti pravo na azil, dok kritičari s desnog političkog spektra smatraju da pakt nije dovoljno restriktivan i da neće zaustaviti neregularne migracije.
Hrvatski eurozastupnici iz redova Europske pučke stranke među najglasnijim su zagovornicima reforme. Ističu da će nova pravila omogućiti bolju kontrolu vanjskih granica te učinkovitije vraćanje osoba koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji.
Europska komisija navodi da je većina država članica spremna za početak provedbe te podsjeća da su nezakoniti prelasci vanjskih granica EU-a tijekom posljednje godine pali za 35 posto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će pravi test novog sustava tek uslijediti te da će njegov uspjeh ovisiti prije svega o spremnosti država članica da dosljedno provode dogovorena pravila.
