Krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno je dovedeno u pitanje nakon nove razmjene vojnih udara u Perzijskom zaljevu.
Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da su američke snage napale iranske radarske položaje i sustave bespilotnih letjelica nakon što su četiri iranska drona krenula prema Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i plina.
Prema američkim tvrdnjama, svi dronovi su oboreni prije nego što su mogli ugroziti međunarodni pomorski promet.
Teheran je američke napade nazvao grubim kršenjem primirja te optužio Washington za napad na iranski suverenitet. Iransko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da su američki udari na radarske instalacije u Siriku i na otoku Qeshm protivni međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda.
Iran je potom uzvratio lansiranjem balističkih projektila prema američkim vojnim objektima u Kuvajtu i Bahreinu. Iranski državni mediji objavili su da su mete bili američke baze i mornarički objekti u Zaljevu.
Vlasti Kuvajta i Bahreina priopćile su da su projektili i bespilotne letjelice uspješno presretnuti. Prema podacima CENTCOM-a, od sedam ispaljenih projektila šest je oboreno, dok jedan nije dosegnuo cilj.
Napade su osudili Bahrein, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, upozoravajući na opasnost širenja sukoba u regiji.
Hormuški tjesnac ostaje jedna od najosjetljivijih točaka svjetske geopolitike. Kroz njega prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Svaka eskalacija u tom području izravno utječe na globalna energetska tržišta i cijene energenata.
Iako je primirje između SAD-a i Irana formalno na snazi od travnja, posljednji događaji pokazuju da su odnosi dviju država i dalje iznimno napeti. Pregovori o trajnom sporazumu posljednjih su tjedana u zastoju, a obje strane međusobno se optužuju za kršenje dogovorenih obveza.
Novi sukob pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku i dalje nestabilna. Dovoljna je jedna pogrešna procjena ili incident da ponovno ugrozi sigurnost regije, ali i globalnu opskrbu energentima, što bi posljedice moglo osjetiti i europsko gospodarstvo.
