Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je niz upozorenja o pogoršanju globalnih zdravstvenih i humanitarnih uvjeta, naglašavajući kako ratovi, političke nestabilnosti i slabljenje međunarodnih institucija izravno ugrožavaju temeljna ljudska prava i pristup zdravstvenoj skrbi.
Prema najnovijim podacima WHO-a, oružani sukobi i nasilje sve češće pogađaju civilno stanovništvo, a bolnice, energetska infrastruktura i zdravstveni djelatnici postaju mete, što predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Takva praksa dovodi do kolapsa zdravstvenih sustava u brojnim zemljama, osobito u Ukrajini, Sudanu, na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike.
WHO upozorava i na rast progona vjerskih i etničkih skupina, pri čemu su kršćani i dalje među najugroženijima. Više od 380 milijuna kršćana u svijetu izloženo je visokoj ili ekstremnoj razini diskriminacije, nasilja ili represije, što ima i ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje pogođenih zajednica.
Poseban naglasak stavljen je na slobodu savjesti i vjersku slobodu, koje WHO, u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, smatra ključnima za očuvanje društvene stabilnosti i javnog zdravlja. Ograničavanje tih sloboda često ide ruku pod ruku s pogoršanjem zdravstvenih pokazatelja i rastom društvenih napetosti.
Upozoravaju i na nove globalne izazove, uključujući nekontroliranu uporabu umjetne inteligencije u vojne i sigurnosne svrhe, ali i na rastuće nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi, posebno za migrante, izbjeglice i ranjive skupine.
Unatoč zabrinjavajućim trendovima, WHO ističe i pozitivne pomake, poput napretka u liječenju HIV-a te smanjenja broja ljudi pogođenih bolestima poput trahoma. No, poruka je jasna: bez mira, poštivanja ljudskih prava i snažnih međunarodnih mehanizama, globalno zdravlje ostaje ozbiljno ugroženo.
WHO poziva države da zdravlje, humanost i dostojanstvo čovjeka ponovno postanu temelj političkih odluka.
