Trenutna geopolitička kriza na Bliskom istoku dovodi do značajnog rasta cijena energenata, a zemlje EU, Srbija i BiH moraju se pripremiti za produžene troškove i ekonomsku volatilnost ako se sukob produbi ili se opskrbni lanci dodatno poremete.
Eskalacija sukoba između Izraela i Irana posljednjih dana već ima mjerljiv utjecaj na globalna tržišta energenata, a Europska unija, Srbija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s konkretnim ekonomskim posljedicama koje proizlaze iz porasta cijena energenata i rizika poremećaja u opskrbi. Referentne cijene prirodnog plina u Europi skočile su više od 20 %, dosegnuvši najvišu razinu u više od godinu dana nakon američko-izraelskog napada na Iran i povezanih poremećaja u tranzitu plina i nafte kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za oko 20 % svjetske nafte i ukapljenog plina.
Na svjetskim tržištima cijene nafte naglo su porasle, s Brent sirovom naftom koja je u prvim trgovačkim satima dosegnula oko 13 % rasta, dok analitičari procjenjuju da bi cijene mogle doseći ili čak premašiti 100 dolara po barelu ako se poremećaji u isporuci nastave, posebno u slučaju dugotrajnog prekida prometa kroz strateški važan Hormuški tjesnac. Takvo kretanje cijena dodatno pojačava zabrinutost zbog inflacijskih pritisaka i troškova energije na globalnoj razini. (euronews)
Za zemlje članice EU, koje su ovisne o uvozu energenata, ovakav skok cijena plina i nafte znači neposredan pritisak na gospodarstvo, industriju i kućanstva kroz veće troškove grijanja, električne energije i goriva. Inflacija već raste kao direktan odraz rasta cijena energenata, a dugoročna nestabilnost opskrbe povećava ekonomsku neizvjesnost za europske vlade i potrošače.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje značajan dio energenata i derivata uvoze iz globalnih lanaca, posljedice se već reflektiraju kroz poskupljenje goriva i energije na domaćem tržištu te rast troškova proizvodnje i prijevoza. Više cijene plina i nafte povećavaju troškove energije za kućanstva i tvrtke, dodatno opterećujući nacionalne proračune i gospodarstva koja su već osjetljiva na vanjske šokove u cijenama energenata.
Koliko je važan Hormuški tjesnac, ovih dana jedan od najspominjanijih geografskih pojmova, podsjetimo se na izvješće američke Uprave za energetske informacije (EIA). 2024. godine kroz njega je dnevno prolazilo otprilike 20 milijuna barela sirove nafte, što je ekvivalentno gotovo 20 posto globalne potrošnje tekuće nafte.
Iako se naziva „tjesnac“ on je „dovoljno dubok i širok da primi najveće svjetske tankere sirove nafte i jedno je od najvažnijih svjetskih naftnih grla. Velike količine nafte teku kroz tjesnac i postoji vrlo malo alternativnih mogućnosti za premještanje nafte iz tjesnaca ako se zatvori“, navodi se u izvješću.
