Hrvatska je na najnovijem indeksu medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica napredovala sa 60. na 53. mjesto, a Vlada taj pomak povezuje s nizom zakonskih i institucionalnih mjera usmjerenih na zaštitu novinara i jačanje transparentnosti.
U središtu promjena je priprema zakona protiv tzv. SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi protiv javnog djelovanja. Riječ je o sudskim postupcima kojima se novinare, aktiviste i druge sudionike javnog prostora pokušava financijski i pravno iscrpiti.
Novi zakon, koji bi uskoro trebao u drugo čitanje u Hrvatskom saboru, predviđa ranije odbacivanje neosnovanih tužbi, naknadu troškova tuženima te mogućnost sankcioniranja tužitelja u slučaju zlouporabe pravosuđa. Time se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva Europske unije iz 2024. godine, ali s proširenim opsegom primjene.
Uz zakon, najavljene su i druge mjere. Među njima su platforma za transparentnost vlasništva nad medijima, pokretanje sustava za provjeru informacija „Točno tako“, kao i protokoli za zaštitu novinara na terenu. Poseban naglasak stavljen je i na razvoj medijske pismenosti.
Prema dostupnim podacima, upravo rast SLAPP tužbi posljednjih godina bio je jedan od ključnih razloga pada medijskih sloboda na globalnoj razini. Reporteri bez granica upozoravaju da se pritisak na novinare sve manje provodi kroz izravnu cenzuru, a sve više kroz pravne i ekonomske mehanizme.
Globalno stanje dodatno se pogoršava. U više od 60 posto država zabilježen je pad razine medijskih sloboda, a prvi put više od polovice zemalja nalazi se u kategorijama „teško“ ili „vrlo ozbiljno“.
U takvom kontekstu, hrvatski pomak na ljestvici dolazi u trenutku kada se sloboda medija u svijetu suočava s novim izazovima. Hoće li zakonske izmjene dugoročno ojačati položaj novinara ovisit će prije svega o njihovoj provedbi u praksi, ali i o širem političkom i društvenom okruženju.
