Sjedinjene Američke Države pokrenule su povlačenje oko 5000 vojnika iz Njemačke, a predsjednik Donald Trump najavio je da bi rezovi mogli biti i znatno veći. Odluka izaziva ozbiljne reakcije unutar NATO i otvara pitanje buduće sigurnosne arhitekture Europe.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius poručio je da je takav potez bio “očekivan”, ali je naglasio da prisutnost američkih snaga ostaje ključna i za Europu i za SAD. Trenutačno se u Njemačkoj nalazi više od 36.000 američkih vojnika, što je najveći kontingent u Europi.
Trump je dodatno zaoštrio retoriku izjavom da će se američka vojna prisutnost “značajno smanjiti”, bez preciziranja konačnih brojki. Odluka dolazi u trenutku zahlađenja odnosa s njemačkim kancelarom Friedrich Merz, koji je ranije kritizirao američku strategiju u sukobu s Iranom.
Unutar saveza raste zabrinutost da bi ovakav potez mogao oslabiti transatlantsku sigurnost. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da najveća prijetnja više nisu vanjski neprijatelji, nego “dezintegracija savezništva”.
Istodobno, dio američkih republikanskih zastupnika također se usprotivio povlačenju, naglašavajući da je snažna vojna prisutnost u Europi ključna za odvraćanje potencijalnih prijetnji.
Ova odluka uklapa se u širu strategiju Washingtona koja uključuje preusmjeravanje vojnog fokusa prema indo-pacifičkoj regiji. Istodobno, Europa se sve više suočava s pritiskom da sama preuzme veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Njemačka je već najavila značajno povećanje obrambenog proračuna, koji bi do 2027. mogao dosegnuti više od 100 milijardi eura, uz ukupnu razinu izdvajanja od oko 3,1 posto BDP-a.
Analitički gledano, riječ je o prekretnici u odnosima SAD-a i Europe. Ako se trend povlačenja nastavi, europske države bit će prisiljene ubrzano jačati vlastite vojne kapacitete, dok bi NATO mogao ući u razdoblje redefiniranja svoje uloge i snage.
