Znanstvenici u SAD-u razvili su novu tehnologiju skladištenja solarne energije inspiriranu načinom na koji ljudska koža reagira na sunce, a rezultati istraživanja izazvali su veliki interes znanstvene zajednice jer bi mogli otvoriti potpuno novi smjer u energetskoj tranziciji.
Profesorica kemije Grace Han sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari do ideje je došla proučavajući molekule DNK koje se mijenjaju tijekom nastanka opeklina od sunca.
Ključ cijelog sustava nalazi se u molekulama koje pod utjecajem sunčeve svjetlosti mijenjaju oblik i pritom pohranjuju energiju. Kada se kasnije vrate u prvobitno stanje, oslobađaju pohranjenu toplinu.
Riječ je o tehnologiji poznatoj kao “molecular solar thermal storage”, odnosno molekularno skladištenje solarne toplinske energije.
Za razliku od klasičnih baterija, ovaj sustav energiju ne pohranjuje električno nego kemijski, bez izgaranja i bez emisija štetnih plinova.
Najveće iznenađenje izazvala je gustoća pohranjene energije.
Prema objavljenom istraživanju, novi sustav dosegao je 1,65 megadžula energije po kilogramu, što je više od gustoće energije klasičnih litij-ionskih baterija koje danas dominiraju tržištem električnih automobila i elektronike.
Znanstvenici tvrde da je eksperimentalni sustav bio toliko snažan da je uspio gotovo trenutno zakuhati malu količinu vode u laboratorijskom testu.
Ipak, tehnologija je još daleko od masovne primjene.
Trenutačno koristi vrlo agresivno UV zračenje i kemikalije poput klorovodične kiseline za oslobađanje energije, što predstavlja ozbiljan sigurnosni i tehnološki izazov.
No istraživači vjeruju kako će buduće verzije koristiti običnu sunčevu svjetlost i sigurnije metode aktivacije.
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na mogućnost dugotrajnog skladištenja energije.
Dok klasične toplinske baterije energiju uglavnom zadržavaju satima ili danima, ovaj sustav potencijalno bi mogao skladištiti energiju mjesecima pa čak i desetljećima.
To otvara mogućnost razvoja potpuno novih sustava grijanja zgrada, pametnih prozora ili energetskih sustava za svemirske tehnologije i zrakoplove.
Iako je riječ o tehnologiji koja je još u laboratorijskoj fazi, cijeli projekt pokazuje koliko se globalna energetska utrka ubrzava.
Europa, SAD i Kina traže načine kako smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, posebno nakon energetskih šokova, ratova i nestabilnosti na Bliskom istoku.
Upravo zato ovakva istraživanja više nisu samo znanstvena znatiželja nego potencijalno pitanje buduće energetske sigurnosti država.
Ako tehnologija uspije izaći iz laboratorija i postane komercijalno održiva, mogla bi dugoročno promijeniti način na koji svijet skladišti i koristi energiju.
