Jedna od najvažnijih knjiga hrvatske povijesti od sada ima trajno mjesto u Aleksandrijskoj knjižnici u Egiptu, jednoj od najpoznatijih i najvrjednijih svjetskih zbirki rukopisne i knjižne baštine.
Pretisak „Misala po zakonu rimskog dvora“, najstarije hrvatske tiskane knjige na glagoljici, trajno je izložen u Muzeju rukopisa Aleksandrijske knjižnice, gdje do sada nije bio predstavljen nijedan rukopis na hrvatskom jeziku.
Riječ je o knjizi tiskanoj 1483. godine, samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije, a smatra se prvom liturgijskom knjigom na svijetu tiskanom na jeziku i pismu koji nisu latinski.
Pretisak je Aleksandrijskoj knjižnici uručen kao službeni dar Republike Hrvatske, a direktoru knjižnice Ahmedu Zayedu predao ga je predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić.
Važnost „Misala po zakonu rimskog dvora“ za hrvatski identitet i kulturnu povijest potvrđuje i činjenica da je predsjednik Zoran Milanović isti pretisak prošle godine darovao i papi Lavu XIV tijekom službenog posjeta Vatikanu.
Istodobno je u Aleksandrijskoj knjižnici otvorena i izložba „Klović: Hrvatski renesansni san u Egiptu“, posvećena Juliju Kloviću, jednom od najpoznatijih hrvatskih umjetnika renesanse.
Na izložbi su predstavljene uvećane minijature iz „Časoslova Farnese“, među kojima se nalaze i motivi inspirirani starim Egiptom, kao i faksimil samog rukopisa.
Održan je i stručni seminar o očuvanju rukopisne baštine na kojem su hrvatski i egipatski stručnjaci razmjenjivali iskustva iz područja restauracije i zaštite vrijednih povijesnih dokumenata.
Ovakvi događaji imaju puno šire značenje od same kulturne promocije jer pokazuju koliko je hrvatska povijesna i kulturna baština prepoznata izvan Europe.
Posebno je važno što se glagoljica i hrvatska srednjovjekovna baština predstavljaju upravo u Aleksandrijskoj knjižnici, simbolu svjetske civilizacije, znanja i povijesti još od antičkih vremena.
U vremenu kada male države često teško čuvaju vlastiti identitet u globalnim procesima, upravo kultura, jezik i povijesna baština postaju jedan od najvažnijih instrumenata međunarodne prepoznatljivosti.
Zato trajni postav hrvatskog glagoljskog misala u Egiptu nije samo kulturni događaj, nego i snažna potvrda da hrvatska povijest i identitet imaju mjesto među najvrjednijom svjetskom baštinom.
