Povodom godišnjice pada Zagreba i početka komemoriranja žrtava jugokomunističkog režima, članovi podružnice HSP-a Gornja Dubrava obilježili su mjesto stradanja uz masovnu grobnicu u Ljubijskoj ulici u Zagrebu.
Zbog policijske istrage pristup samoj lokaciji trenutačno je ograničen, pa su sudionici komemoracije uz križ zapalili svijeće i položili vijenac u znak sjećanja na žrtve poratnih likvidacija.
Uz molitvu za ubijene Hrvate održani su i prigodni govori predstavnika HSP-a i stranke DOMiNO.
Među govornicima bili su dr. sc. Krešimir Bušić, Ante Brešić Mikulić i Ante Matić, koji su upozorili kako pitanja komunističkih zločina i dalje izazivaju duboke podjele u hrvatskom društvu, čak više od tri desetljeća nakon stvaranja samostalne države.
Ante Brešić Mikulić poručio je kako se događaji iz 1945. godine ne mogu tumačiti kao spontana odmazda, nego kao unaprijed planirani obračun motiviran ideologijom i provođenjem komunističke revolucije.
Naglasio je kako su među žrtvama bili brojni Zagrepčani te da se, kako je rekao, “grad ne može oslobađati od vlastitih građana”.
Dodao je kako su poratne likvidacije predstavljale obračun s vjerom, obitelji i političkim neistomišljenicima radi uspostave komunističkog sustava.
Tema masovnih grobnica i komunističkih zločina posljednjih godina ponovno sve snažnije ulazi u hrvatski javni prostor, posebno nakon novih istraživanja i otkrivanja lokacija na kojima su pronađeni posmrtni ostaci žrtava iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.
Istodobno, dio javnosti i dalje upozorava kako Hrvatska nikada nije do kraja provela sustavno suočavanje s komunističkim nasljeđem, za razliku od brojnih država srednje i istočne Europe koje su nakon pada komunizma otvorile arhive i provele detaljnije istrage političkih zločina.
Zbog toga komemoracije poput ove u Zagrebu imaju i širu političku i društvenu težinu jer ponovno otvaraju pitanje odnosa države prema žrtvama totalitarnih režima i načina na koji se hrvatsko društvo suočava s vlastitom prošlošću.
