Rusija i Ukrajina ponovno se međusobno optužuju za kršenje primirja koje je trebalo vrijediti tijekom obilježavanja Dana pobjede nad nacizmom, dok se rat nastavlja gotovo bez prekida na više dijelova bojišta.
Moskva tvrdi da je Ukrajina od početka primirja počinila više od 1300 kršenja prekida vatre, uključujući topničke i napade dronovima, dok Kijev optužuje Rusiju da je nastavila intenzivne udare na ukrajinske položaje odmah nakon početka primirja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jednostrano je proglasio prekid vatre za 8. i 9. svibnja povodom velikih vojnih ceremonija u Moskvi, no Ukrajina je taj potez odbila i ranije tražila neograničeno primirje koje bi počelo još 6. svibnja.
Situacija je posebno napeta zbog velikog vojnog mimohoda na Crvenom trgu u Moskvi, gdje Rusija obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Ruske vlasti otvoreno su zaprijetile Ukrajini „masivnim raketnim odgovorom“ ako pokuša napasti Moskvu tijekom proslave.
Zbog straha od ukrajinskih napada ruske vlasti podigle su sigurnost na najvišu razinu, a građani Moskve i Sankt-Peterburga upozoreni su na moguće prekide mobilnog interneta.
Prvi put nakon gotovo dva desetljeća na vojnoj paradi neće biti prikazano teško vojno naoružanje, što dodatno pokazuje koliko je sigurnosna situacija osjetljiva.
Moskva tvrdi da je samo tijekom prva dva sata primirja srušila oko 20 ukrajinskih dronova u blizini glavnog grada.
S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je Rusija u samo nekoliko sati izvela više od 140 napada i stotine udara dronovima.
Ukrajina ističe kako Moskva nikada nije ozbiljno ni pokušala zaustaviti ratne operacije.
Istodobno Europska unija sve otvorenije govori o mogućnosti budućih pregovora s Rusijom o završetku rata i novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je kako Europa mora biti spremna razgovarati s Rusijom jer će ona i dalje ostati susjed Europske unije.
Takve izjave pokazuju da dio europskih političkih elita sve ozbiljnije razmatra mogućnost dugotrajnog zamrznutog sukoba ili nekog oblika političkog dogovora.
No realnost na terenu i dalje pokazuje potpuno drukčiju sliku.
Rat traje bez stvarnog prekida, obje strane nastavljaju napade, a međusobno nepovjerenje ostaje golemo.
Za Europu to znači nastavak sigurnosne nestabilnosti, rast vojnih troškova i daljnji politički pritisak na gospodarstvo, energetiku i standard građana.
Zato sve više analitičara upozorava da je rat u Ukrajini odavno prerastao regionalni sukob i postao ključna geopolitička kriza koja će godinama određivati budućnost Europe.
