Cijene nafte ponovno su snažno porasle nakon novog vojnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu kroz koji prolazi više od petine globalne trgovine naftom i plinom.
Prema prvim informacijama, američki i iranski brodovi razmijenili su vatru tijekom napete situacije u Perzijskom zaljevu, a Washington tvrdi da je riječ o odgovorima u samoobrani nakon iranskih napada na američke ratne brodove.
Iran istodobno optužuje SAD za kršenje primirja koje je, prema iranskim tvrdnjama, dogovoreno još u travnju.
Nakon vijesti o sukobu cijena barela nafte Brent skočila je gotovo tri posto i u jednom trenutku približila se granici od 103 dolara za barel, prije nego što se stabilizirala oko 100 dolara.
Prije početka rata između SAD-a, Izraela i Irana krajem veljače, cijena nafte kretala se oko 70 dolara po barelu.
Američki predsjednik Donald Trump pokušao je smiriti situaciju poručivši da je primirje između SAD-a i Irana i dalje na snazi te da su pregovori s Teheranom nastavljeni.
Istodobno je priznao da su u sukobu sudjelovala tri američka razarača te da su iranska plovila uništena tijekom razmjene vatre.
Unatoč službenim pokušajima smirivanja situacije, tržišta očito ne vjeruju da je kriza završena.
Hormuški tjesnac praktično je blokiran još od početka sukoba, a upravo je taj prolaz jedna od najvažnijih energetskih arterija svijeta.
Svaki ozbiljniji poremećaj u tom području automatski podiže cijene goriva, plina i transporta na globalnoj razini.
Posljedice se već osjećaju i u zračnom prometu. Cijene avionskog goriva skočile su gotovo 50 posto, a vlasnik British Airwaysa IAG objavio je kako očekuje čak dvije milijarde eura veće troškove goriva nego prošle godine.
Analitičari upozoravaju da tržišta primirje između Washingtona i Teherana smatraju vrlo krhkim te da svaki novi incident može izazvati novi energetski šok.
Za Europu, a time i Hrvatsku, ovakav razvoj događaja posebno je opasan jer Europska unija i dalje snažno ovisi o uvozu energenata i globalnim transportnim pravcima.
Novi rast cijena nafte mogao bi ponovno podići cijene goriva, transporta i hrane, upravo u trenutku kada građani još osjećaju posljedice prethodne inflacijske krize.
Zato sukob u Hormuškom tjesnacu više nije samo pitanje Bliskog istoka i geopolitike, nego izravna prijetnja standardu građana i stabilnosti gospodarstava diljem Europe.
