Premijer Andrej Plenković izjavio je na sjednici Vlade kako je u obnovu Zagreba i Banovine nakon razornih potresa dosad uloženo ukupno 4,8 milijardi eura. Riječ je o jednom od financijski najvećih državnih projekata posljednjih desetljeća, ali i procesu koji i dalje izaziva brojne kritike zbog sporosti i birokracije.
Potresi koji su pogodili Zagreb 2020. te Banovinu krajem iste godine ostavili su iza sebe golemu materijalnu štetu i tisuće ljudi bez sigurnog doma. Više od pet godina kasnije, dio građana još uvijek živi u privremenom smještaju ili čeka završetak obnove svojih kuća i stanova.
Vlada ističe kako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu koji uključuje obnovu privatnih kuća, višestambenih zgrada, škola, bolnica i kulturne baštine. Posebno se naglašava da se dio obnove financira europskim sredstvima, što je omogućilo veća ulaganja nego što bi država mogla sama osigurati.
No unatoč milijardama eura i dalje postoje ozbiljna pitanja o učinkovitosti sustava obnove. Građani Banovine godinama upozoravaju na sporost radova, administrativne prepreke i činjenicu da su neka područja i dalje daleko od normalnog života.
Problem dodatno otežava nedostatak građevinske operative i rast cijena materijala, zbog čega su troškovi obnove višestruko veći nego što se prvotno procjenjivalo.
Za Vladu je obnova postala i političko pitanje jer će upravo konačni rezultat biti jedan od glavnih kriterija po kojem će građani ocjenjivati cijeli proces.
Brojka od 4,8 milijardi eura zvuči impresivno, ali za ljude koji još čekaju obnovljene domove ključna nije vrijednost ulaganja nego brzina i konkretan završetak radova.
