Dok se hrvatsko stočarstvo godinama suočava s padom proizvodnje, gašenjem farmi i odlaskom mladih iz ruralnih krajeva, 24 godišnji Željko Malnar iz Tršća u Gorskom kotaru postao je najbolji mladi poljoprivrednik Hrvatske za 2026. godinu.
Nagradu mu je na Rabu uručio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na otvorenju 7. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu.
Malnar je pobjedu odnio u konkurenciji 49 mladih poljoprivrednika iz cijele Hrvatske u izboru koji organizira hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak u suradnji s Jutarnjim listom i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Mladi Goranin osvojio je 5.000 eura zahvaljujući nastavku obiteljske tradicije mliječnog govedarstva i proizvodnje sira u kraju koji posljednjih godina bilježi snažan pad stočarske proizvodnje i iseljavanje stanovništva.
Drugo mjesto osvojio je 29 godišnji Valentin Krtalić iz Sv. Filipa i Jakova, čija obitelj vodi jedan od najvećih maslinika u Hrvatskoj, dok je treće mjesto pripalo slavonskom stočaru Krunoslavu Zduniću iz Divoševaca koji na farmi uzgaja oko 550 grla stoke.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da među finalistima dominiraju mladi ljudi koji ulažu upravo u sektore koje hrvatska poljoprivreda posljednjih godina najteže gubi, od stočarstva i proizvodnje mlijeka do prerade hrane i održive proizvodnje.
Ministar Vlajčić istaknuo je kako mladi poljoprivrednici danas čine 14 posto ukupne hrvatske poljoprivrede, što je više od prosjeka Europske unije koji iznosi oko 11 posto.
Istodobno je na Rabu otvoren i 7. međunarodni kongres o ruralnom turizmu na kojem su glavne teme održivi razvoj sela, povezivanje poljoprivrede i turizma te zaustavljanje propadanja ruralnih područja.
Upravo tu leži i najveći izazov hrvatske poljoprivrede. Hrvatska posljednjih desetljeća gubi sela, proizvodnju hrane i domaće stočarstvo, dok trgovine sve više ovise o uvozu. Zato priče poput Malnarove nisu samo simbolični uspjesi nego rijetki primjeri mladih ljudi koji pokazuju da život i proizvodnja na hrvatskom selu još uvijek imaju budućnost.
Posebno je važno što se najveći dio ovogodišnjih finalista ne bavi samo osnovnom proizvodnjom, nego preradom, ruralnim turizmom i stvaranjem dodatne vrijednosti, što je model bez kojeg hrvatska poljoprivreda teško može ostati konkurentna.
