Tajvan je oštro reagirao nakon izjave američkog predsjednika Donald Trump koji je upozorio da ne želi da Taipei formalno proglasi neovisnost od Kine.
Napetosti su dodatno porasle nakon Trumpova dvodnevnog sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinping u Pekingu, gdje je pitanje Tajvana bilo jedna od glavnih tema razgovora.
Trump je nakon summita izjavio kako „ne traži rat s Kinom“ te poručio da ne želi „da netko ide prema neovisnosti“. Istodobno je odbio jasno odgovoriti bi li SAD vojno branio Tajvan u slučaju kineskog napada.
Odgovor iz Taipeija stigao je gotovo odmah.
Glasnogovornica tajvanskog predsjednika Karen Kuo poručila je kako je „samorazumljivo“ da je Tajvan suverena i neovisna demokratska država. Predsjednik Lai Ching-te već je ranije isticao da Tajvan nema potrebu formalno proglašavati neovisnost jer se već smatra državom.
Ipak, tajvanske vlasti naglašavaju da žele zadržati postojeći status quo, odnosno stanje u kojem Tajvan formalno ne proglašava neovisnost, ali se ni ne ujedinjuje s Kinom.
Trump je nakon razgovora s Xijem također potvrdio kako razmatra odobrenje vojnog paketa za Tajvan vrijednog 11 milijardi dolara, što dodatno povećava napetosti između Washingtona i Pekinga.
Kina posljednjih godina sve agresivnije demonstrira vojnu moć oko Tajvana kroz vojne vježbe i prelete ratnih zrakoplova, dok Peking otvoreno poručuje da neće dopustiti trajno odvajanje otoka.
Službeni Washington i dalje formalno podržava politiku „jedne Kine“, ali istodobno američki zakon obvezuje SAD da Tajvanu osigura sredstva za obranu.
Upravo zato Tajvan ostaje jedna od najopasnijih geopolitičkih točaka svijeta. Svaka izjava američkog ili kineskog vodstva odmah podiže globalne tenzije jer bi eventualni sukob imao ozbiljne posljedice za svjetsko gospodarstvo, trgovinu i sigurnost, posebno zbog činjenice da je Tajvan ključan za proizvodnju naprednih poluvodiča i čipova bez kojih danas ne može funkcionirati moderna tehnologija.
