20ak zaposlenika Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ostaje bez posla nakon odluke uprave o velikoj reorganizaciji sustava koja je izazvala otvoreni sukob unutar jedne od najvažnijih kulturnih institucija istoka Hrvatske.
Ispred zgrade HNK-a održan je prosvjed zaposlenika kojima su podršku dali glumci i dio kazališnog ansambla, a atmosfera je jasno pokazala da se iza priče o „racionalizaciji“ krije puno ozbiljniji problem.
Ljudi koji su desetljećima održavali sustav sada postaju višak.
Među onima koji ostaju bez posla nalaze se vatrogasci, spremačice i administrativni djelatnici, odnosno upravo oni zaposlenici koje publika gotovo nikada ne vidi, ali bez kojih kazalište ne može normalno funkcionirati ni jedan dan.
Najpotresnija bila je poruka dugogodišnjeg djelatnika Zvonka Kuštre koji je nakon 39 godina rada doznao da za njega više nema mjesta.
„39 godina u firmi i sada kažu da više nisi potreban“, rekao je Kuštro.
Ta rečenica zapravo najbolje opisuje stanje u velikom dijelu hrvatskog javnog sustava. Kada dođu rezovi, prvi stradaju obični zaposlenici, dok upravljačke strukture i model funkcioniranja institucija uglavnom ostaju netaknuti.
Uprava HNK-a tvrdi da je riječ o nužnoj reorganizaciji koja bi kazalištu trebala donijeti godišnju uštedu od oko milijun eura, no zaposlenici i sindikati upozoravaju da se teret financijskih problema ponovno prebacuje na najranjivije radnike.
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da se sve događa u Osijeku i Slavoniji, prostoru koji već godinama gubi stanovništvo, radna mjesta i sigurnost.
Zato ova priča više nije samo pitanje jednog kazališta.
Ona postaje simbol puno šireg problema države koja godinama govori o razvoju kulture, ali istodobno dopušta da ljudi nakon gotovo četiri desetljeća rada završavaju kao trošak kojeg se treba riješiti. Posebno je zabrinjavajuće kada su među onima koji su dobili otkaz i branitelji koji su stvarali RH.
Glumica Sandra Lončarić poručila je kako je riječ o obrani kulture, dijaloga i ljudskog dostojanstva, a upravo to je srž cijelog slučaja.
Jer kultura nisu samo predstave, reflektori i premijere. Kultura su i ljudi koji desetljećima stoje iza sustava, a koje se danas, preko noći, proglašava viškom.
