Stanovništvo stari, sve manje djece se rađa, tehnologije napreduju, a sustav se sporo prilagođava tržištu rada.
Starenje stanovništva postaje jedan od najvećih izazova za Europsku uniju u 21. stoljeću. Prema najnovijim podacima Eurostata, EU je među najstarijim regijama na svijetu, a procjenjuje se da će do 2050. godine čak oko 30% europskog stanovništva imati više od 65 godina. To stvara ozbiljne socioekonomske izazove, jer stari ljudi zahtijevaju veće troškove za zdravstvenu skrb, mirovine, kao i za prilagodbu tržišta rada.
‘Najstarije’ zemlje Europe
Za 2025. godinu, Italija će imati visok postotak starijih osoba, no najstarija zemlja u Europi u smislu udjela osoba starijih od 65 godina uopće bit će Portugal, slijede Njemačka, Grčka i Finska. Hrvatska također ima visoki postotak starijih osoba, a u narednim desetljećima se suočava s povećanjem tog udjela.
U svakom slučaju, Italija je među prvima u Europi po starenju, no Portugal je trenutno u samom vrhu prema udjelu starijeg stanovništva, dok Italija najvjerojatnije drži primat u apsolutnom broju starijih osoba.
Situacija u Hrvatskoj
Hrvatska nije daleko od Portugala i drugih zemalja koje se suočavaju s visokom stopom starenja. U 2025. godini, više od 20% hrvatskog stanovništva bit će starije od 65 godina, a projekcije sugeriraju da bi taj udio mogao doseći čak 30% do 2050. godine. Iako Hrvatska još nije na razini Portugala, brzi demografski pad, osobito u ruralnim područjima, već sada stvara ozbiljne probleme.
Niski natalitet, masovno iseljavanje mladih, te vrlo visoke stope mortaliteta u starijoj populaciji izazivaju zabrinutost. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječni broj rođene djece po ženi u Hrvatskoj je 1,4, daleko ispod zamjenskog broja od 2,1 djeteta, koji je nužan za održavanje stabilnog stanovništva.
2023. bilo je 33.883 rođene djece, sljedeće 2024. 32.069 živorođenih dok se primjerice prije 100 godina rađalo oko 120 tisuća djece godišnje.
Utjecaj na gospodarstvo i društvo
Starenje stanovništva ima široke ekonomske i socijalne posljedice. Kako stariji ljudi čine veći udio populacije, potreba za zdravstvenom zaštitom, dugoročnom skrbi i mirovinskim fondovima bit će u stalnom porastu. To će dodatno opteretiti javne financije i može dovesti do većih poreza, smanjenih socijalnih naknada za mlade obitelji i općenito nižih životnih standarda.
Za Hrvatsku, koja je već suočena s niskim BDP-om po stanovniku i visokom stopom javnog duga, demografski izazovi predstavljaju dodatnu prijetnju stabilnosti. S obzirom na to da će radna snaga biti sve manja, bit će nužno implementirati mjere za privlačenje radne snage iz drugih zemalja, kao i poticanje rađanja i povratka iseljenika.
Moguća rješenja
Kako bi se ublažio učinak starenja stanovništva, potrebne su hitne reforme u nekoliko ključnih područja:
Migracija i radna snaga – Povećanje broja radne snage kroz privlačenje stranih radnika i povratak iseljenika.
Obrazovne politike – Prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada, osobito u digitalnim i tehničkim sektorima.
Poticaji za obitelji – Provođenje politika koje podupiru obitelji i povećanje nataliteta kroz porezne olakšice, subvencionirane vrtiće i bolje roditeljske naknade.
Povećanje produktivnosti – Ulaganje u tehnologije i automatizaciju kako bi se kompenzirao pad radne snage.
