Autonomni dostavni roboti sve se češće pojavljuju na ulicama gradova u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Japanu i Južnoj Koreji, no njihov dolazak izaziva sve više negodovanja građana i lokalnih vlasti.
U Chicagu je pokrenuta peticija kojom se traži privremena zabrana korištenja dostavnih robota dok se ne utvrde sigurnosni standardi i jasna pravila njihova kretanja. Građani tvrde da roboti ometaju pješake te da se ljudi često moraju micati s nogostupa kako bi im omogućili prolaz.
Slične mjere već su donesene u pojedinim gradovima. Toronto je zabranio korištenje dostavnih robota na nogostupima, dok je San Francisco njihovo kretanje ograničio na manje prometna područja.
Lokalni dužnosnici upozoravaju kako su zabilježeni slučajevi blokiranja prolaza, otežanog kretanja starijih osoba te problema za osobe s invaliditetom. U pojedinim sredinama otvorena je rasprava o dodatnoj regulaciji i obvezama tvrtki koje upravljaju autonomnim sustavima dostave.
Osim pitanja sigurnosti, sve se češće spominje i moguć utjecaj na tržište rada. Sindikati dostavljača upozoravaju da bi širenje robotske dostave moglo ugroziti tisuće radnih mjesta u sektoru koji zapošljava velik broj ljudi.
Prema procjenama analitičke kuće Transforma Insight, do 2034. godine u svijetu bi moglo biti više od 2,1 milijun autonomnih dostavnih robota.
Iako takvi sustavi još nisu masovno prisutni u Hrvatskoj, iskustva iz velikih svjetskih gradova pokazuju da se uz tehnološki razvoj sve češće postavljaju pitanja sigurnosti, odgovornosti i zaštite radnih mjesta. Upravo će odnos između tehnološkog napretka i interesa građana biti jedno od važnijih pitanja s kojima će se suočiti gradovi u godinama koje dolaze.
