Što je toliko posebno u Vidovdanu da se iz godine u godinu pretvara u pozornicu najvećih političkih poruka? Od Kosovske bitke i atentata u Sarajevu, preko Miloševićeva Gazimestana do Vučićevih skupova i robota u šajkačama, malo koji datum na Balkanu nosi toliku simboličku težinu.
Vidovdan nije običan datum u kalendaru. U Srbiji je on mnogo više od vjerskog blagdana. To je dan kada se isprepliću povijest, politika, nacionalni identitet i mitologija. Gotovo da ne postoji drugi datum na ovim prostorima na koji je vezano toliko događaja koji su mijenjali tijek povijesti.
Zato nije slučajno što se i danas upravo na Vidovdan organiziraju najveći politički skupovi. Aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je veliko okupljanje svojih pristaša u Beogradu 27. lipnja, vojnu vježbu dan poslije te niz aktivnosti Pokreta za narod i državu. Istodobno, studentski pokret, koji mjesecima prosvjeduje protiv vlasti, također je svoj veliki skup zakazao upravo za Vidovdan.
Poruka je jasna – tko želi pokazati političku snagu u Srbiji, bira upravo 28. lipnja.
Od Kosovske bitke do atentata koji je zapalio svijet
Sve počinje 1389. godine Kosovskom bitkom između vojske kneza Lazara i Osmanlija. Bez obzira na povijesne rasprave o njezinu ishodu, u srpskoj kolektivnoj svijesti ona je postala simbol žrtve, stradanja i nacionalnog zavjeta.
Na isti datum, 28. lipnja 1914., Gavrilo Princip u Sarajevu ubija austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda. Taj atentat pokrenuo je lanac događaja koji će završiti Prvim svjetskim ratom.
Sedam godina poslije, ponovno na Vidovdan, donesen je Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kojim je uspostavljena centralizirana država sa sjedištem u Beogradu.
Gazimestan i govor koji je najavio velikosrpsku agresiju
Ako postoji jedan Vidovdan koji je obilježio modernu povijest Balkana, onda je to 28. lipnja 1989. godine. Na Gazimestanu, pred više stotina tisuća ljudi, Slobodan Milošević održao je govor kojim je obilježena 600. obljetnica Kosovske bitke. Rečenica: „Šest stoljeća kasnije, danas smo ponovno u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, iako ni takve još nisu isključene”, ostala je jedna od najcitiranijih političkih izjava s kraja 20. stoljeća.
Brojni povjesničari smatraju da je upravo taj govor označio prekretnicu koja je prethodila raspadu Jugoslavije i ratovima devedesetih. Dio srpskih autora, međutim, upozorava da se govor često citira izvan šireg konteksta, ističući kako je Milošević govorio i o gospodarskom razvoju te očuvanju Jugoslavije.
Povijest je htjela da upravo na Vidovdan 2001. godine Milošević bude izručen Haškom sudu.
Vučićev Vidovdan i roboti u šajkačama
Tri i pol desetljeća nakon Gazimestana Vidovdan je i dalje dan kada se izvode razni politički spektakli.
Ovogodišnji program predsjednika Aleksandra Vučića uključuje veliki skup, vojnu demonstraciju, promociju Pokreta za narod i državu, ali i detalj koji je mnoge iznenadio jer javnosti će biti predstavljeni humanoidni roboti Dragutin i Milutin sa šajkačama na „glavi“ i programirani za izvođenje tradicionalnog srpskog kola „Moravac”.
Ako je cilj bio privući pozornost javnosti, teško je zamisliti neobičniji i luđi način.
Istodobno, nekoliko kilometara dalje studenti će organizirati vlastiti prosvjed tražeći političke promjene i prijevremene izbore.
I upravo u tome leži posebnost Vidovdana. On odavno nije samo datum iz povijesnih udžbenika. U Srbiji je postao politička pozornica na kojoj svaka vlast pokušava sebe predstaviti kao nastavak velike nacionalne priče, dok joj protivnici nastoje osporiti upravo to pravo.
Možda zato nijedan drugi datum na Balkanu nije toliko opterećen simbolikom kao 28. lipnja. Dok većina država državne praznike obilježava protokolom, Srbija na Vidovdan gotovo redovito nešto zakuha.
