Novi podaci Ankete o dohotku stanovništva za 2025. pokazuju da se, unatoč gospodarskom rastu i povećanju plaća, gotovo petina građana Hrvatske i dalje nalazi u riziku od siromaštva. Posebno su pogođeni stariji građani, jednočlana kućanstva te obitelji bez uzdržavane djece, dok su najmanje ugroženi građani koji otplaćuju stambene kredite.
Nakon što je u ožujku objavio osnovne pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti, Državni zavod za statistiku sada je predstavio dodatne rezultate Ankete o dohotku stanovništva za 2025. godinu, koji donose detaljniji uvid u financijski položaj hrvatskih kućanstava.
Prema objavljenim podacima, stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,5 posto, dok je 20,7 posto stanovništva bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 9.034 eura godišnje, dok je za četveročlanu obitelj s dvoje djece bio 18.972 eura.
Analiza pokazuje da su kućanstva bez djece znatno izloženija siromaštvu nego obitelji s djecom. Čak 27,9 posto osoba iz kućanstava bez uzdržavane djece nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je taj udio među kućanstvima s djecom gotovo dvostruko manji i iznosi 13,7 posto.
Posebno zanimljivi su podaci o statusu stanovanja. Najmanji rizik od siromaštva bilježe građani koji otplaćuju stambeni kredit, svega 6,7 posto. S druge strane, među vlasnicima nekretnina koji nemaju kredit taj udio raste na 21,7 posto, dok su najmoprimci, osobito oni koji koriste povlašteni ili besplatni najam, još izloženiji financijskim teškoćama.
Pozitivan trend zabilježen je kod troškova stanovanja. Oni su tijekom 2025. činili 11,5 posto raspoloživog dohotka kućanstava, što je manje nego godinu ranije kada su iznosili 13 posto. Ipak, najveći teret i dalje nose jednočlana kućanstva, kojima stanovanje uzima gotovo četvrtinu raspoloživih prihoda.
Istodobno, smanjen je i broj građana koji kasne s plaćanjem režijskih računa. Tijekom 2025. godine s podmirivanjem režija kasnilo je 7,3 posto kućanstava, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu.
Objavljeni podaci pokazuju da makroekonomski pokazatelji ne odražavaju jednako stvarni život svih građana. Iako Hrvatska posljednjih godina bilježi rast zaposlenosti, plaća i gospodarske aktivnosti, gotovo svaki peti stanovnik i dalje živi na rubu siromaštva. Posebno zabrinjava činjenica da su među najugroženijima upravo starija i samačka kućanstva, što dodatno potvrđuje kako će uz gospodarski rast u idućem razdoblju jednako važan izazov biti i učinkovitija socijalna politika te stvaranje uvjeta za ravnomjerniji rast životnog standarda svih građana.
