Najveće ulaganje u varaždinski Stari grad u posljednjih gotovo 40 godina uspješno je završeno. Vrijedna energetska obnova jednog od najvažnijih hrvatskih spomenika kulture donijela je ulaganje veće od 1,17 milijuna eura, znatno manje troškove energije i kvalitetnije uvjete za muzejske djelatnike i posjetitelje.
Završetak projekta obilježen je u atriju Staroga grada, gdje su predstavljeni rezultati obnove financirane sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Riječ je o prvom većem zahvatu na ovoj povijesnoj građevini još od završetka njezine posljednje velike obnove 1989. godine.
Projekt je obuhvatio obnovu objekta površine 4.241 četvorni metar, zamjenu 105 prozora i vrata, ugradnju novog sustava grijanja temeljenog na dizalicama topline, postavljanje 107 novih radijatora i 340 rasvjetnih tijela te niz drugih zahvata kojima je povećana energetska učinkovitost, uz potpuno poštivanje konzervatorskih uvjeta.
Rezultati pokazuju značajne uštede. Potrošnja toplinske energije smanjena je za 27 posto, potrošnja primarne energije za 66 posto, dok su emisije ugljikova dioksida manje za čak 73 posto.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.177.589 eura, dok je 949.114 eura osigurano iz bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je kako je riječ o najvećem ulaganju u najprepoznatljiviji simbol Varaždina u posljednjih gotovo četiri desetljeća, naglasivši da se kulturna baština danas mora čuvati i prilagođavati suvremenim standardima kako bi ostala očuvana za buduće generacije.
Ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini podsjetio je da je tijekom provedbe projekta održano više od 60 koordinacijskih sastanaka, što pokazuje koliko je zahtjevna bila obnova jednog od najvrjednijih zaštićenih kulturnih dobara u Hrvatskoj.
Nakon završetka građevinskih radova slijedi povrat gotovo 2.000 muzejskih predmeta, uređenje stalnog postava te ponovno otvaranje Staroga grada za javnost.
Posljednjih godina Hrvatska sve više koristi europska sredstva za obnovu kulturne baštine, no malo je projekata koji imaju simboličku težinu kakvu ima varaždinski Stari grad. Obnovom nije samo smanjena potrošnja energije i osigurana dugoročna zaštita vrijednog kulturnog dobra, nego je stvoren preduvjet da jedan od najpoznatijih hrvatskih dvoraca i u desetljećima koja dolaze ostane važan muzejski, obrazovni i turistički sadržaj. Takva ulaganja pokazuju da očuvanje nacionalne baštine nije trošak, nego dugoročna investicija u identitet, kulturu i razvoj hrvatskih gradova.
