Hrvatska se prisjeća 148. obljetnice rođenja Franje Hanamana, izumitelja iz Drenovaca kraj Županje, čiji je rad na volframovoj žarnoj niti prije 120 godina promijenio razvoj električne rasvjete i svakodnevni život milijuna ljudi.
U godini u kojoj Državni zavod za intelektualno vlasništvo obilježava 35 godina rada, Hanamanova priča posebno podsjeća koliko su znanje, istraživanje i zaštita izuma važni za tehnološki napredak.
Franjo Hanaman rođen je 1878. godine, a školovanje ga je odvelo prema kemiji, koju je studirao na Tehničkoj visokoj školi u Beču. Od 1900. vodio je elektroanalitički laboratorij, gdje se sve više okretao elektrotehnici i problemu trajnijih žarnih niti za žarulje.
U suradnji s fizičarom Aleksandrom Justom razvio je postupak proizvodnje volframove niti, koja je bila znatno izdržljivija od dotadašnjih rješenja. Od 1903. do 1912. godine Hanaman i Just zaštitili su patentima postupak proizvodnje i njegova poboljšanja.
Njihov patent registriran je u 13 zemalja, a nakon što ga je otkupila tvrtka iz Budimpešte, 1906. godine počela je proizvodnja žarulja s volframovom niti. Time je otvoreno novo razdoblje električne rasvjete.
Volframova žarulja bila je sjajnija, trajnija i kvalitetnija od ranijih verzija te je desetljećima postala standard u domovima, tvornicama, uredima i javnim prostorima.
Patent je 1910. godine prodan američkoj tvrtki General Electric Co., a dio sredstava Hanaman je iskoristio za razvoj novih tehničkih rješenja. Njegov primjer jasno pokazuje zašto patent nije samo administrativna zaštita, nego alat koji izumitelju omogućuje da svoj rad pretvori u gospodarsku vrijednost.
Žarulje s volframovom niti koristile su se sve do 2009. godine, kada su ih postupno zamijenila energetski učinkovitija rješenja poput LED rasvjete i štednih žarulja. Iako su bile veliki tehnološki iskorak, najveći dio energije pretvarale su u toplinu, a manji dio u svjetlost.
Hanamanova ostavština važna je jer pokazuje da Hrvatska ima znanstvenike i izumitelje čiji su radovi nadilazili lokalne okvire i ulazili u svjetsku industriju. Takve priče ne bi smjele ostati samo prigodne obljetnice. One su podsjetnik da država koja želi budućnost mora ozbiljno ulagati u znanje, štititi intelektualno vlasništvo i stvarati uvjete da se ideje iz laboratorija pretvaraju u proizvode, radna mjesta i međunarodno priznanje.
