Nakon tragedije u Drnišu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da Hrvatska ima stroge zakone, ali često blage sankcije koje kod dijela počinitelja mogu stvarati osjećaj nekažnjivosti i dovesti do ponavljanja kaznenih djela.
Božinović je, zajedno s glavnim ravnateljem policije Nikolom Milinom, sudjelovao na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe posvećenoj institucionalnom odgovoru na tragediju u Drnišu i mogućim promjenama u sustavu zaštite građana od počinitelja najtežih kaznenih djela.
Ministar je poručio da se upravo nakon takvih događaja mora postaviti pitanje je li sustav učinio sve što je mogao i što se mora promijeniti kako bi građani bili učinkovitije zaštićeni. Naglasio je da neovisnost sudova ne smije biti dovedena u pitanje, ali da se kaznena politika može i mora analizirati kada postoje dugogodišnji statistički pokazatelji.
Prema podacima koje je iznio, policija godišnje prijavi više od 27 tisuća počinitelja kaznenih djela. Optuženih je 13.962, odnosno 51 posto, dok je osuđenih 11.882. Kod 11.575 osuđenih osoba izrečena je kazna zatvora, no u samo 1.954 slučaja riječ je o bezuvjetnoj kazni, dok se u najvećem dijelu radi o uvjetnim osudama.
Posebno su zabrinjavajući podaci za pojedina kaznena djela. Kod iskorištavanja djece za pornografiju udio uvjetnih osuda iznosi 67 posto, kod povrede djetetovih prava 91 posto, kod nasilja u obitelji 86 posto, a kod neovlaštene proizvodnje i prometa drogama 68 posto.
Uvjetne osude dominantne su i kod kaznenih djela prisile prema službenoj osobi, gdje ih je 74 posto, napada na službenu osobu 75 posto, nasilničkog ponašanja 87 posto te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari čak 93 posto.
Božinović je upozorio da policija na terenu svakodnevno vidi problem recidivizma, odnosno ponavljanja kaznenih djela od istih počinitelja. Istaknuo je i da bezuvjetne kazne, kada se izreknu, često ostaju pri minimumu, iako su zakonski okviri strogi.
Govoreći o slučaju u Drnišu, ministar je ponovio da je policija postupila po svim zaprimljenim prijavama te podsjetio kako je još 2023. godine vlastitim operativnim radom otkrila i prijavila počinitelja zbog nezakonite izrade oružja.
Ova rasprava ne smije završiti na međusobnom prebacivanju odgovornosti između institucija. Ako sustav prijavi počinitelja, a sankcija ne spriječi novo nasilje, građani s razlogom gube povjerenje. Hrvatska ne treba samo strože zakone na papiru, nego kaznenu politiku koja jasno razlikuje pogrešku od opasnosti, prvi prekršaj od ponavljanja nasilja i formalnu osudu od stvarne zaštite žrtava. Tragedija u Drnišu mora biti trenutak u kojem se podvlači crta: sigurnost građana ne može ovisiti o tome hoće li počinitelj uvjetnu kaznu shvatiti ozbiljno.
