Zgrada Državnog arhiva u Rijeci energetski je obnovljena uoči stote obljetnice organizirane državne arhivske službe na riječkom području, a obnova donosi godišnju uštedu primarne energije od 75,18 posto.
Riječ je o zgradi u Vodovodnoj ulici 2, djelu riječkog arhitekta Nerea Baccija, u kojoj se čuva važno arhivsko gradivo s područja Primorsko-goranske županije. Nakon gotovo godinu dana radova, prostor je prilagođen suvremenijim uvjetima čuvanja, zaštite i obrade dokumentacije.
Obnova je financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz poziv za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Bespovratna sredstva iznosila su 662.310,50 eura.
Radovima je obuhvaćeno 1.270,69 četvornih metara građevinske bruto površine. Zgrada ima suteren, prizemlje i tri kata, a najveći dio prostora koristi se za arhivska spremišta. Dio prostora namijenjen je konzervatorskoj i restauratorskoj radionici.
Obnova je bila nužna zbog starosti zgrade, ranijih manjkavih adaptacija i zastarjelih tehničkih sustava. Cilj nije bio samo smanjiti potrošnju energije, nego i osigurati stabilnije uvjete za dugoročno čuvanje gradiva.
Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Markus Leideck istaknuo je da je zgrada morala dobiti svojstva energetske učinkovitosti koja odgovaraju današnjim zahtjevima. Nakon završetka energetskih radova nastavljeno je unutarnje uređenje, a do jeseni bi trebalo biti obnovljeno i pročelje.
Radovi su provedeni prema konzervatorskim uvjetima Područnog konzervatorskog ureda u Rijeci, kako bi se uz modernizaciju sačuvala arhitektonska vrijednost Baccijeva projekta.
Riječki arhiv ne čuva samo stare dokumente. U njemu se nalazi pisani trag prostora, ljudi, institucija i odluka bez kojih nema ozbiljnog razumijevanja povijesti. Zato ovakva obnova nije tek energetska mjera niti još jedna stavka iz europskih fondova. To je ulaganje u pamćenje grada i županije. Država koja ne čuva svoje arhive riskira da joj povijest tumače oni koji prema njoj nemaju ni odgovornost ni poštovanje.
