Predsjednik Republike Zoran Milanović optužio je premijera Andreja Plenkovića i njegov krug za pokušaj pritiska na načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida zbog odluke da Hrvatska vojska ne sudjeluje na vojnoj paradi u Parizu.
Milanović je poručio da se više ne radi samo o odlasku vojnika na svečanost u Francuskoj, nego o temeljnom pitanju ustavnog poretka, zapovjednog lanca i položaja vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.
Prema njegovim riječima, poziv za sudjelovanje u Parizu stigao je početkom svibnja, ali predsjednik Vlade o tome nije razgovarao s njim kao vrhovnim zapovjednikom. Milanović tvrdi da se tek nakon njegove odluke pokušalo zaobići Pantovčak i izvršiti pritisak na načelnika Glavnog stožera.
Posebno je problematizirao poziv Kundidu da dođe u Vladu, ocjenjujući da se time izravno zadire u sustav zapovijedanja vojskom.
„Vojska funkcionira po načelu subordinacije i jednočelništva. Kada je riječ o raspolaganju Oružanim snagama, konačnu odluku donosi vrhovni zapovjednik”, poručio je Milanović.
Predsjednik je ustvrdio i da je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić prijetio Kundidu posljedicama ako se ne pojavi u Vladi. Takav postupak nazvao je nedopustivim pritiskom na prvu osobu u vojnoj hijerarhiji i upozorio da se time, prema njegovoj ocjeni, narušava obrambena moć države.
Milanović je ponovio da Hrvatska vojska neće ići u Pariz jer događaj, kako tvrdi, nije aktivnost NATO-a, nego promocija francuske političko-vojne inicijative i tzv. Koalicije voljnih.
Kao jedan od razloga naveo je i odnos Francuske prema Hrvatskoj. Podsjetio je da francuski vojnici nisu sudjelovali na hrvatskom vojnom mimohodu, iako je Hrvatska od Francuske kupila borbene zrakoplove Rafale vrijedne više od milijardu eura.
Upozorio je i na izjave zapadnih vojnih dužnosnika koji sve otvorenije govore o mogućem ratu s Rusijom. Prema Milanoviću, hrvatska vojska ne smije biti dio političkog postrojavanja koje bi Hrvatsku moglo uvući u sukobe koji nisu njezin interes.
Istaknuo je da Hrvatska stvarnu i dugogodišnju vojnu suradnju ima sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kroz Nacionalnu gardu Minnesote i zajedničke vojne vježbe, dok odnos s Francuskom opisuje više kao komercijalan nego strateški.
Ovaj sukob nadilazi pitanje jedne parade u Parizu. Hrvatska javnost sada gleda otvoreni institucionalni prijepor oko toga tko u praksi odlučuje o uporabi i predstavljanju Oružanih snaga. U sustavu obrane ne smije postojati dvostruka linija zapovijedanja jer takva nejasnoća ne slabi samo politički autoritet države, nego i samu sigurnosnu strukturu. Zato je ovo jedna od ozbiljnijih kriza između Pantovčaka i Banskih dvora: ne zbog Francuske, nego zbog pitanja može li Hrvatska vojska ostati izvan dnevne politike i imati jasan zapovjedni poredak.
