Broj obrta u Hrvatskoj nikada nije bio veći. Danas posluje više od 130 tisuća aktivnih obrta, a njihov broj posljednjih godina raste znatno brže od ukupnog broja poslovnih subjekata. Obrti čine gotovo polovicu svih aktivnih poslovnih subjekata u zemlji, što jasno pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo mijenja. Iza rekordnih brojki krije se i pitanje koje je možda i važnije od samog rasta: svjedočimo li procvatu poduzetništva ili se sve više građana na ovaj korak odlučuje zato što im tržište rada i porezni sustav nude upravo takav put?
Novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je rast plaća u Hrvatskoj usporio na najnižu razinu u više od tri godine. Plaće i dalje rastu, ali sporije nego prethodnih godina. Istodobno, sve više ljudi odlučuje pokrenuti vlastiti posao, a obrt im je pritom najčešći izbor.
Najviše novih obrta otvara se u uslužnim djelatnostima, građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima poput informacijskih tehnologija, marketinga, dizajna, računovodstva i poslovnog savjetovanja. Promijenio se i profil obrtnika. Nekada su obrti bili gotovo isključivo vezani uz tradicionalna zanatska zanimanja, dok ih danas sve češće otvaraju visokoobrazovani stručnjaci koji rade za domaće i strane klijente ili posluju potpuno digitalno.
Razlozi za takav trend prije svega su praktične prirode. Obrt je jednostavnije otvoriti, administracija je manje zahtjevna, a troškovi poslovanja u pravilu su niži nego kod trgovačkih društava. Posebno je privlačan paušalni obrt koji omogućuje jednostavnije porezne i administrativne obveze, zbog čega ga često biraju freelanceri, konzultanti i poduzetnici koji posao započinju sami.
Zašto onda mnogi ne otvaraju j.d.o.o.? Iako je riječ o obliku poslovanja koji vlasnicima pruža ograničenu odgovornost, j.d.o.o. podrazumijeva složenije poslovanje. Potrebno je voditi dvojno knjigovodstvo, izrađivati financijska izvješća i ispunjavati veći broj zakonskih obveza, što povećava troškove i administrativno opterećenje. Za poduzetnika koji radi sam ili pruža intelektualne usluge obrt je često jednostavnije i isplativije rješenje.
Ipak, mnogi priznaju da u poslovnom svijetu postoji i pitanje percepcije. Naziv poput „Obrt za strateške komunikacije“ ili „Obrt za poslovno savjetovanje“ ne ostavlja uvijek isti dojam kao trgovačko društvo, osobito kada se posluje s velikim kompanijama ili međunarodnim partnerima. Zbog toga brojni obrtnici u javnoj komunikaciji ističu prvenstveno svoj brend, dok pravni oblik poslovanja ostaje u drugom planu. Klijentima je, u konačnici, mnogo važnija kvaliteta usluge, iskustvo i reference nego činjenica posluje li netko kao obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću.
Rekordan broj obrta zato se može promatrati iz više perspektiva. S jedne strane govori o većoj spremnosti građana da pokrenu vlastiti posao, iskoriste znanje i preuzmu poduzetnički rizik. S druge strane otvara pitanje mijenja li se hrvatsko tržište rada te biraju li mnogi obrt zato što u njemu vide jednostavniji i isplativiji put do veće zarade nego u klasičnom radnom odnosu ili kroz osnivanje trgovačkog društva.
