BMW do kraja 2027. planira ukinuti do 8.000 radnih mjesta u Njemačkoj, ponajprije u administraciji te istraživanju i razvoju. Otkazi bi se provodili kroz dobrovoljni program odlazaka, što pokazuje da se i jedan od najjačih europskih proizvođača automobila priprema za dulje razdoblje slabije prodaje i pritiska na troškove.
Ponude zaposlenicima trebale bi krenuti u listopadu, a program je dogovaran šest tjedana s radničkim vijećem. O njemu se ovoga tjedna razgovara sa zaposlenicima u Münchenu.
BMW je još ranije tijekom godine smanjio procjenu dobiti zbog slabije prodaje u Kini, tržištu koje je godinama bilo jedan od glavnih izvora zarade za njemačke automobilske kompanije. Pad potražnje, jačanje kineskih proizvođača električnih vozila i skupa prilagodba novim tehnologijama sada dolaze na naplatu.
Rezovi u BMW-u nisu izdvojen slučaj. Volkswagen je najavio velika smanjenja broja zaposlenih i zatvaranje pogona, Porsche planira otpustiti oko 5.000 radnika, dok Mercedes također razmatra promjene u broju zaposlenih.
Njemačka autoindustrija tako ulazi u razdoblje u kojem više nije dovoljno imati snažan brend i dugu tradiciju. Troškovi proizvodnje u Europi visoki su, konkurencija iz Kine sve je agresivnija, a prijelaz na električna vozila traži golema ulaganja bez jamstva da će se ona brzo vratiti.
Za Hrvatsku je ova vijest važna više nego što se na prvi pogled čini. Brojne domaće tvrtke rade kao dobavljači za njemačku automobilsku industriju, a velik broj hrvatskih građana zaposlen je upravo u tom sektoru u Njemačkoj i Austriji.
Kada BMW, Volkswagen i Mercedes krenu rezati troškove, posljedice se šire cijelim europskim lancem proizvodnje. Hrvatska zato mora pozorno pratiti ne samo broj otkaza, nego i pad narudžbi, ulaganja i izvoza. Kriza njemačke autoindustrije vrlo lako može postati i hrvatski gospodarski problem.
