Ruske vlasti podignule su optužnicu protiv osnivača Telegrama Pavela Durova zbog navodnog pomaganja terorističkim aktivnostima. Federalna sigurnosna služba tvrdi da je aplikacija korištena za novačenje osoba i pripremu sabotaža na području Rusije, zbog čega je za Durovom raspisana međunarodna tjeralica.
FSB optužuje Telegram da nije uklonio kanale, razgovore i automatizirane račune koje su, prema ruskim tvrdnjama, ukrajinske obavještajne službe koristile za koordinaciju napada i vrbovanje ruskih državljana. Ruska strana tvrdi da je među korištenim alatima bio i popularni bot za upoznavanje preko kojega su mladi navodno dovođeni u kontakt s osobama koje su ih poticale na sabotaže.
Nedugo nakon objave optužnice na Telegramovu računu na platformi X objavljena je fotografija na kojoj Durov pokazuje srednji prst. Osnivač aplikacije ranije je optuživao ruske vlasti da izmišljaju nove razloge kako bi građanima ograničile pristup Telegramu.
Durov, koji ima francusko i državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata, već godinama živi izvan Rusije. Zemlju je napustio 2014. nakon što je odbio zahtjeve vlasti da ugasi oporbene zajednice na društvenoj mreži VKontakte, koju je također osnovao. Još nije poznato bi li druge države postupile prema tjeralici koju je izdala Moskva.
Telegram koristi oko 950 milijuna ljudi diljem svijeta, a posebno je popularan u Rusiji i Ukrajini. Aplikacija se predstavlja kao zaštitnik privatnosti korisnika, ali je godinama izložena kritikama zbog nedovoljnog nadzora nezakonitog sadržaja.
Durov je 2024. uhićen i stavljen pod službenu istragu u Francuskoj zbog sumnje da Telegram nije učinio dovoljno kako bi spriječio korištenje platforme za kriminalne aktivnosti. Postupak je nastavljen i nakon što mu je dopušten povratak kući.
Ruska optužnica zato nije samo kazneni postupak protiv jednog tehnološkog poduzetnika. Ona je dio šire borbe država za kontrolu digitalnih komunikacija. Telegram se istodobno koristi za državnu propagandu, ratno izvještavanje, oporbene poruke i kriminalne aktivnosti. Upravo zbog toga pitanje više nije samo uklanja li platforma nezakonit sadržaj, nego tko određuje granicu između sigurnosti, cenzure i slobode komunikacije.
